Europska unija snažno pritišće članice  da povećaju svoje napore na području gospodarenja otpadom. Komunalni otpad čini 27 posto ukupnog otpada nastalog u EU (bez mineralnog otpada). Ako se njime ne upravlja pravilno, to može značajno negativno utjecati na ljudsko zdravlje i okoliš.  Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo iz 2020. ima za cilj prepoloviti količina komunalnog otpada koji se ne reciklira ili priprema za ponovnu uporabu do 2030. Sve države članice EU-a moraju reciklirati ili pripremiti za ponovnu uporabu najmanje 60 posto svog komunalnog otpada do 2030.

Prema Europskoj uniji, čak i ako sve države članice EU-a do 2030. postignu obvezujući cilj recikliranja od 60 posto, trenutačni trendovi upućuju na to da bi količina preostalog komunalnog otpada u toj godini mogla premašiti 80 milijuna tona, čime bi se ‘promašio’ cilj za više od 23 milijuna tona.  Jedna od zemalja koja poduzima korake kako bi ispunila te ciljeve je Mađarska. U Europskoj uniji godišnje se stvaraju milijarde tona otpada, iako kućanstva čine tek nešto manje od deset posto toga. Mađarska kućanstva u 2020. proizvodila su u prosjeku 364 kilograma komunalnog otpada godišnje, dok je prosjek EU-a u 2020. iznosio 505 kg.

Razvoj integriranog rješenja za otpad

Mađarska vlada raspisala je u kolovozu 2021. natječaj za koncesiju za gospodarenje otpadom. U Mađarskoj trenutačno postoji 26 javnih pružatelja usluga gospodarenja komunalnim otpadom koji se financiraju putem organizacije imenom Nacionalna koordinacija gospodarenja otpadom i upravljanje imovinom. Međutim, sustavu je bila potrebna reforma kako bi se ispunila očekivanja javnosti i propisi EU. U srpnju 2022. objavljeno je da je MOL Grupa, međunarodna, integrirana tvrtka za maloprodaju nafte, plina, petrokemije i široke potrošnje sa sjedištem u Budimpešti, dobila mađarski natječaj za državnu koncesiju koji obuhvaća uslugu gospodarenja komunalnim otpadom. Ugovorom o koncesiji obuhvaćeno je 35 godina s datumom početka 1. srpnja 2023. Prema sporazumu, MOL će putem novoosnovane koncesijske tvrtke biti odgovoran za prikupljanje, predobradu i zbrinjavanje oko pet milijuna tona stambenog i institucionalnog, korporativnog, miješanog i odvojenog otpada svake godine.

Novi sustav gospodarenja otpadom bit će potpuno integrirana i transparentna metoda koja zemlju usklađuje s ambicijama Europske unije. Razvojem centraliziranog rješenja za gospodarenje povećat će se učinkovitost prikupljanja i uz potporu značajnih ulaganja, poboljšati gospodarenje otpadom i njegovo recikliranje. Međutim, očekuje se kako će zbog potrebnog restrukturiranja i ulaganja biti potrebno najmanje pet godina da novi sustav u potpunosti zaživi.

U sklopu integriranog budućeg sustava MOL će kupovati usluge od nekoliko tržišnih igrača. MOL-ovim aktivnostima gospodarenja otpadom upravljat će se preko koncesijske tvrtke koja će s operatorima postrojenja, podugovarateljima ili čak izravno s vlasnicima sklapati ugovore. Najvažnija zadaća za sljedeću godinu jest razviti okvir transparentne suradnje savjetovanjem sa svim relevantnim akterima.

MOL na ovaj  sustav podugovaratelja gleda kao na dugoročno rješenje. Od 2023. godine počet će nove investicije za povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom, što će se realizirati u prvih deset godina koncesijskog razdoblja.

“U interesu je Mađarske i regije srednje i istočne Europe (CEE) imati kružno gospodarstvo koje dobro funkcionira”, kaže Oszkár VILÁGI, zamjenik izvršnog direktora MOL Grupe. “Zato će način na koji gospodarimo otpadom imati ključnu ulogu. Cilj je izgraditi konkurentan, održiv i transparentan sustav gospodarenja otpadom, koji otpad smatra osnovnim materijalima. To se može postići samo dugoročnim razmišljanjem i uspostavom jedinstvenog sustava u Mađarskoj. Mađarskoj i regiji srednje i istočne Europe (CEE) je u interesu  imati dobro funkcionirajuće kružno gospodarstvo”, kaže Oszkár VILÁGI, zamjenik izvršnog direktora MOL Grupe. “Za to će način na koji gospodarimo otpadom imati ključnu ulogu. Cilj je izgraditi konkurentan, održiv i transparentan sustav gospodarenja otpadom, koji otpad smatra osnovnim materijalima. To se može postići samo dugoročnim razmišljanjem i uspostavom jedinstvenog sustava u Mađarskoj. MOL se bavi ovim poslom i u tu je svrhu osnovao tvrtku MOHU.”

Stjecanje učinkovitosti kroz kohezivni sustav

Odavno je prepoznato da se trenutačni sustav gospodarenja otpadom u Mađarskoj ne vodi učinkovito. Niska je pokrivenost stanica za prijenos otpada, a iskorištenost je trenutno oko 50 posto. Postrojenja su trenutačno preopterećena i u prosjeku rade samo s kapacitetom od 40 posto. Glede prikupljanja otpada, optimizacija voznog parka je neoptimalna, s iskorištenim kapacitetom od samo oko 60 posto. Uvijek ima prostora za povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova, redizajniranje logistike, tehnološki razvoj, a nacionalna optimizacija svi su čimbenici koji mogu pomoći u stvaranju financijske stabilnosti i daleko značajnijeg doprinosa kružnom gospodarstvu.

Plan je razviti sustav koji može bolje i brže sortirati i obrađivati otpad u boljim postrojenjima, što je također prednost s ekološkog i ekonomskog stajališta.

Jedna od najznačajnijih prednosti centraliziranog gospodarenja je ta što MOL može optimizirati gospodarenje otpadom na nacionalnoj razini. Prilika za MOL nije samo povećani pristup sirovinama već i pristup puno široj mreži prerađivača. Ovo je dobitna situacija koja društvu donosi mnoge koristi jer će put otpada biti transparentniji, a sve više otpada bit će prerađeno.

Ulaganje u postrojenja za recikliranje i gospodarenje otpadom u energiju

Kao dio novog sustava, MOL će biti odgovoran za razvoj sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR). Dio EPR-a  je strategija za dodavanje svih troškova zaštite okoliša povezanih s proizvodom tijekom životnog ciklusa proizvoda tržišnoj cijeni tog proizvoda.

Mađarska trenutačno šalje 51 posto svojeg otpada na odlagalište otpada, pri čemu se 14 posto prenamjenjuje u energiju preko postrojenja za proizvodnju otpada u energiju, a 32 posto reciklira ili kompostira. Bit će potrebna znatna ulaganja kako bi se razvili novi procesi i postrojenja za poboljšanje tih brojki, za koje se procjenjuje da će samo u prvom desetljeću iznositi više od 1,15 milijardi dolara. Dio ove investicije bit će postrojenje za otpad-energiju koje će godišnje moći obrađivati najmanje 100.000 tona komunalnog krutog otpada.

Osim toga, MOL će provoditi i investicije čija je primarna svrha povećanje učinkovitosti recikliranja i sortiranja otpada, što znači razvoj tehnoloških rješenja koja omogućuju vađenje još vrijednijih materijala iz otpada. Specifičnosti vezane uz investicije razradit će se u narednim mjesecima, ali MOL također planira provesti, primjerice, postrojenja za sortiranje. Ključ veće stope iskorištenosti je viša stopa selektivnog prikupljanja. Cilj je selektivno prikupljeni otpad odvoziti iz svakog mađarskog kućanstva, ali s većim naglaskom na povećanje broja odlagališta otpada, otpadnih otoka i sabirnih mjesta. Primjenjuju se i druge inovativne opcije, poput automatiziranog sustava otkupa ambalaže za piće.

MOL ima potrebnu stručnu i ekonomsku pozadinu da bi se to postiglo, pa su u kompaniji uvjereni kako  će pozitivan učinak novog sustava, koji izaziva pozitivne promjene za sve aktere, biti vidljiv u roku od deset godina.

Put ka ‘kružnoj budućnosti’

MOL će također ulagati u postrojenja koji će omogućiti da se što više izbjegne slanje otpada na odlagališta. Strateški cilj MOL-a je svojim aktivnostima gospodarenja otpadom učinkovito doprinijeti razvoju kružnog gospodarstva i ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i klime. Na primjer, kako bi se ispunilo ambiciozno recikliranje komunalnog otpada u EU-u od 65 posto do 2035., recikliranje se mora povećati za 28 % u odnosu na razinu iz 2019., dok se količina odloženog otpada mora smanjiti za 40 posto. Ti se ciljevi mogu ostvariti u sljedećih 15 godina na temelju zapadnoeuropskih primjera. Osim toga, postavljeni su posebni ciljevi za određene tokove otpada kao što su ambalaža, elektronički otpad, baterije i PET boce, a te će ciljeve također trebati ispuniti.

Proizvodi i sirovine koji se upotrebljavaju u kružnom gospodarstvu zadržavaju svoju vrijednost što je dulje moguće kroz prakse kao što je ekološki dizajn. Kao rezultat toga, razina proizvodnje otpada i potrošnje resursa je minimalna, a resursi u proizvodima na kraju životnog vijeka ostaju u gospodarstvu, stvarajući dodatnu vrijednost ponovljenom uporabom. Ovim modelom mogu se otvoriti radna mjesta, a inovativni dizajn proizvoda koji koristi načela kružnosti dat će proizvođačima konkurentsku prednost. Korištenje sprečavanja nastanka otpada, ekološki osviještenog dizajna proizvoda, recikliranja i sličnih mjera može dugoročno značiti stvarne uštede za poduzeća. Nadalje, profesionalnom oporabom i korištenjem otpada mogu se postići daljnje uštede u troškovima proizvodnje sirovina.