Danas je u Zagrebu održana konferencija “Quo Vadis Zagreb”, koja je okupila ključne političke aktere, urbaniste i inovatore kako bi raspravili o strategijama održivog razvoja grada. S obzirom na predstojeće lokalne izbore 2025. godine, konferencija je otvorila važne teme i ponudila vizije za budućnost Zagreba.

Rasprave na panelima: Pogledi i rješenja

Konferencija je obuhvatila četiri panela koji su se fokusirali na ključna pitanja i inovativne prijedloge za budućnost Zagreba.

Rasprava o zbrinjavanju otpada:

Sudionici panela (sa izuzetkom Ivice Lovrića)  podržali su gradnju energane kao ključni dio sveobuhvatnog rješenja za učinkovito upravljanje otpadom, usklađenog s europskim standardima.

Prometna rješenja:

Panelisti su jednoglasno zaključili da je Zagrebu prijeko potrebno unapređenje prometnih rješenja. Posebno su istaknuli važnost gradnje lake željeznice i njezino povezivanje s postojećom željezničkom mrežom, što bi značajno unaprijedilo mobilnost i održivost gradskog prijevoza.

Projekt tunela Medvednica:

Projekt tunela Medvednica izazvao je žestoku raspravu. Davor Bernardić izrazio je zabrinutost da bi projekt mogao dovesti do iseljavanja dijela stanovništva i smanjenja poreznih prihoda, što ga čini neaktualnim za trenutne potrebe Zagreba.

Drugi panel konferencije fokusirao se na budućnost deponija Jakuševec-Prudinec. Poznati inovator i osnivač Dok-Inga, Vjekoslav Majetić, predstavio je svoju tehnologiju uplinjavanja otpada. Ova tehnologija pretvara otpad u plin bogat vodikom, koji se može komercijalizirati, čime se generira prihod. Majetić je predložio da se otpad s odlagališta Prudinec-Jakuševec prerađuje ovim postrojenjem, a dobiveni plin isporučuje Zagrebačkoj toplani, što bi moglo smanjiti troškove grijanja. Naglasio je da ovaj projekt nije spalionica otpada te bi bio prihvatljiv EU standardima.

Treći panel bio je o energiji – tijekom kojeg je Igor Grozdanić istakao da uporaba geotermalne energije te energije dobijene iz otpada u Zagrebu ima potencijal značajnog smanjenja troškova građana za energetske režijske troškove. U raspravi je sudjelovao i predsjednik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mirko Budiša.

Tijekom panela o urbanizmu, predsjednik Hrvatskog inžinjerskog saveza Zdravko Jurčec, predsjednik društva arhitekata Zagrerba Ivan Križić, te član Upravnog vijeća arhitekata Europe doc. Dr. sc. Dubravko Bačić naglasili su da je vrijeme za uzbunu, jer, kako su rekli, ‘Car je gol’, i time je završila konferencija.

U svom završnom izlaganju, iznoseći zaključke konferencije, Tomislav Lukić je  naglasio potrebu za jedinstvom između gradske uprave i opozicije kako bi se podržali razvojni i perspektivni projekti.

“Politika pozicije i opozicije mora biti podrška razvojnim i perspektivnim projektima grada Zagreba,” rekao je Lukić.

Također je iznio viziju Zagreba kao energetskog neovisnog i niskougljičnog grada te naglasio nužnost ubrzane tranzicije u održivo upravljanje otpadom u skladu s EU i nacionalnim ciljevima.

Lukić je istaknuo i važnost povećanja korištenja geotermalne energije u toplinarstvu Zagreba.

Konferencija “Quo Vadis Zagreb” otvorila je značajne teme i omogućila uvid u planove potencijalnih kandidata za predstojeće lokalne izbore, istovremeno naglašavajući važnost održivog upravljanja za budućnost Zagreba. Nažalost, nije se pojavio nitko od predstavnika aktualne gradske vlasti.

Objavljujemo rješenje državnog inspektorata Republike Hrvatske koje dokazuje da se na odlagalištu otpada Prudinec-Jakuševec u 2023. godine prije odrona postupalo nestručno ali i nezakonito

Ovi dokumenti predstavljaju još jedan dokaz i potvrda naših višegodišnjih tvrdnji da se dolaskom nove gradske vlasti na odlagalište Prudinec-Jakuševec postupa nestručno, ali i nezakonito. Naime, da se odlaže otpad koji se prema zakonu i pravilima struke ne smije odlagati, što za posljedicu ima prvenstveno nesnosan smrad i narušenu kvalitetu života na području grada Zagreba, ali je posredno uzrokovalo odrone u studenom i prosincu, koji su završili tragično.

Sada se potvrđuje da se postupalo i suprotno građevinskoj dozvoli, te da su razmjeri postupanja odgovornih ljudi u Gradu zagrebu i u gradskim poduzećima na razini koja bi se očekivala od ozbiljnih kriminalnih organizacija.

Dokument koji objavljujemo dodatno objašnjava zbog čega je Sandra Benčić, predsjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša, odgodila tematsku sjednicu zakazanu za 24. siječnja. Pojavljivanje ovog dokumenta uvelike bi inkriminiralo njene stranačke kolege – prije svega Tomislava Tomaševića, koji je za cijelu situaciju na Jakuševecu najviše i odgovoran.

Nadamo se da će državne institucije, državni inspektorat, ali i državno odvjetništvo, napokon reagirati, i da će se sjetiti kako je zbog znatno manjeg ekološkog incidenta u Osijeku prošle godine hitno sazvan Saborski odbor kojim je predsjedala ista ta Sandra Benčić.

Također kako je uhićena odgovorna osoba tvrtke na čijem se zemljištu dogodio incident, te je podignuta kaznena prijava, a za znatno veći ekološki incident – ovaj u Zagrebu – koji na štetu građana i dalje traje, jer šest mjeseci od odrona sve stoji i dalje kako je bilo i svakodnevno dolazi do daljnjeg zagađenja zraka i tla, i više je osoba ozlijeđenih (neke teže) do dana današnjeg još nitko nije odgovarao već se samo i dalje svi prave kao da se ništa dogodilo nije.

RJEŠENJE PREUZMITE NA OVOME LINKU

Iako su prošla 4 mjeseca od prvog odrona i više od 3 od drugog odrona – koji su neupitno izazvani nestručnim i nezakonitom odlaganjem otpada na odlagalištu Prudinec-Jakuševec, plana sanacije odlagališta nema niti na vidiku. Zagađenje tla, podzemnih voda kao i onečišćenje  zraka i dalje traju na štetu kvalitete života i zdravlja građana.

Budimo realni –  od ove gradske vlasti ne očekujemo puno u rješavanju navedenog problema, jer su isključivo oni problem i izazvali. Ali zabrinjava nas prešutna potpora nadležnih institucija, kao i Sabora Republike Hrvatske.

O državnom inspektoratu ne bismo trošili riječi obzirom da su oni svojim nepostupanjem na odlagalištu otpada Prudinec-Jakuševec u protekle tri godine suučesnici. Najviše nas zapravo zabrinjava Saborski odbor za zaštitu okoliša, obzirom da se tu radi o ljudima koji su prisegnuli da će se u svom radu držati ustava i Zakona te poštovati pravni poredak RH.

Iako je tematska sjednica odbora za zaštitu okoliša hrvatskog Sabora, kojim predsjeda Sandra Benčić, bila zakazana za 24. siječnja, ista nikad nije održana te je vješto odgađana do raspuštanja Državnog Sabora, očito s namjerom da istina oko odlagališta Prudinec-Jakuševec ne izađe na vidjelo.

Još jednom pozivamo gradsku upravu i nadležne institucije da pristupe ovom problemu sa odgovornošću prema građanima zbog kojih i jesu na pozicijama na kojima se nalaze te omoguće građanima Zagreba osnovna Ustavna prava.

Naša pitanja koje smo više puta navodili ostaju:

1. Projekt sanacije odrona: Je li izrađen projekt sanacije odrona na odlagalištu, i ako jest, kada se planira započeti s provedbom? S obzirom na ozbiljne posljedice koje odroni imaju na okoliš i zdravlje građana, smatramo sanaciju neodložnom.
2. Uzroci odrona i sigurnost odlagališta: Je li provedeno vještačenje koje utvrđuje stvarne razloge nastanka odrona? Možemo li biti sigurni da odlagalište nije više podložno daljnjim urušavanjima i drugim incidentima koja bi mogla ugroziti sigurnost i zdravlje građana?
3. Praćenje kvalitete zraka: Provodi li se redovito praćenje kvalitete zraka i onečišćenja na području Odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec? Tražimo transparentno izvještavanje javnosti o situaciji i metodologiji praćenja, kao i rezultatima mjerenja.
4. Plan gospodarenja otpadom: Je li Grad Zagreb izradio Plan gospodarenja otpadom?

U Zagrebu, 11.3.2024.
Udruga ‘Ekologija grada’

‘Reforma’ odlaganja otpada rapidno se pretvorila u krizu s dalekosežnim posljedicama. Sve ono na što smo upozoravali se ostvarilo. I ne samo to, upozorenja udruge ‘Ekologija grada’ postala su Izgleda ‘opće dobro’, svi ih uzimaju zdravo za gotovo, čak i stranke koje su bile dio koalicije koja upravlja Gradom Zagrebom. Sva naša upozorenja i analize izrečena prilikom najave promjena u modelu prikupljanja otpada u veljači 2022. godine su se, nažalost, ostvarila.

Grad je uronio u kaos u kojem otpad preplavljuje ulice, divlja odlagališta bujaju, a financijska stabilnost podružnice ‘Čistoća’ je ozbiljno uzdrmana. Ova dinamika ne samo da utječe na vizualni identitet Zagreba, već i nanosi značajnu financijsku štetu, pri čemu je budućnost razvojnih projekata financiranih iz europskih fondova dovedena u pitanje.

Simptomatično je ali i alarmantno i povećanje prodaje antialergena za 300% i nestašica proizvoda za kontrolu štakora. Ne radi se dakle samo o ljepoti ulica i krajolika nego o zdravstveno ozbiljnoj situaciji koja utječe na kvalitetu života građana – naročito djece..

Uzrok svemu su odluke trenutačne gradske vlasti koje su dovela do ovog stanja. Dokumenti poput zahtjeva za ocjenu zakonitosti, koji je predan od strane Udruge Ekologija grada i koji detaljno analizira i predviđa trenutačne probleme, nalaze se zapostavljeni već dulje od godine dana. Najveća je odgovornost na Visokom upravnom sudu koji očito politički taktizira sa donošenjem odluke koja mora biti više nego jasna.

Sada nije trenutak za političko bodovanje ili samopromociju. Trenutak je da se ozbiljno preispitaju donesene odluke i da se odgovornost prepusti stručnjacima. Potrebna je hitna akcija kako bi se spriječilo daljnje propadanje sustava gospodarenja otpadom i kako bi se Zagreb ponovno vratio na put održivosti i ekološke odgovornosti.

Ujedinimo se u zahtjevu za transparentnim, odgovornim i strateškim pristupom upravljanja otpadom u Zagrebu. Vrijeme je da se kaže ‘dosta’ i da se krene u izgradnju jasnog plana i višegodišnje strategije, jer posljedice lošeg upravljanja otpadom već sada su vidljive i osjetne u životima građana i slikama našeg grada.

Još jedna godina ovakvog ‘upravljanja’ i naš Zagreb će se naći na putu prema dolje bez povratka.

Prilikom gradnje nove zgrade za smještaj gradskih djelatnika naglasak je stavljen na kružno gospodarstvo i smanjenje otpada, a upotreba recikliranog umjesto običnog ima brojne prednosti za okoliš.

Zgrada će dobiti ozelenjenu fasadu i solarne panele na krovu.

Austrijska metropola veliku pažnju posvećuje zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu i u području građevinarstva….

Pri rušenju građevinskih objekata svake godine nastane velika količina građevinske šute i odlomljenog betona koja se djelomično reciklira, no velik dio završi u otpadu. Obradom građevnog otpada nastaje reciklirani agregat koji služi za proizvodnju recikliranog betona. Taj se beton može ponovno upotrijebiti za nove zgrade.

#recycling #recyclingsolutions #sustainability #vienna

Olujno nevrijeme koje je nedavno pogodilo naš Zagreb, još je jednom bacilo svjetlo na neuspjeh gradskog poduzeća u upravljanju otpadom, kako u redovnim uvjetima, tako i u izvanrednim situacijama poput ove. Iznimno smo razočarani što se građanima nije mogla pružiti adekvatna usluga odvoza raznih vrsta otpada koji je nastao kao posljedica oluje. To je samo jedan od mnogih znakova lošeg funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom u našem gradu.

Kao što smo već svjedočili nakon potresa, građani su suočeni s obnovom svojih oštećenih objekata, no nažalost, mnogi se zbog neinformiranosti ili nedostupnosti gradskih poduzeća koja ovu uslugu građanima redovno naplaćuju ali ne izvršavaju na vrijeme i zadovoljavajući način, okreću neprovjerenim tvrtkama i pojedincima koji obećavaju odvoz otpada. Ovi sumnjivi akteri iskorištavaju nefunkcionalan gradski sustav gospodarenja otpadom i nelegalno odlažu otpad u prirodu, poput šuma i poljoprivrednih zemljišta. Situacija je toliko ozbiljna da na gotovo svakom kutu grada možete vidjeti oglase za “čišćenje šupa i tavana”, “odvoz šute i glomaznog otpada” i slično.

Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o vrijednim studentima koji pokušavaju zaraditi svoj studentski džeparac, već je riječ o dobro uhodanom ilegalnom biznisu koji nanosi veliku štetu našem okolišu. Broj divljih odlagališta otpada rapidno raste, procjenjuje se da ih na području grada trenutno ima više od 6000, a taj broj iz dana u dan raste.

Internet je prepun informacija o razgranatoj mreži ilegalnog prikupljanja otpada, što dodatno pokazuje da građani nisu dovoljno informirani o pravilnom načinu zbrinjavanja otpada i ovlaštenim tvrtkama koje to rade legalno.

Zbog ovako alarmantne situacije, Udruga “Ekologija grada” ističe da će u narednim mjesecima posvetiti poseban fokus na borbu protiv ovog štetnog i kriminalnog ponašanja. Aktivno ćemo surađivati s nadležnim inspektoratima i državnim odvjetništvom kako bismo podnijeli prijave protiv ovih neodgovornih pojedinaca i tvrtki koje zagađuju našu okolinu.

Pozivamo sve građane da se pridruže našem nastojanju da zaštitimo naš grad od neodgovornog odlaganja otpada i da se informiraju o legalnim opcijama odvoza otpada. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati čistu i očuvanu prirodu za buduće generacije.

O Udruzi “Ekologija grada”

Udruga “Ekologija grada” je neprofitna organizacija posvećena zaštiti okoliša i promicanju održivih praksi u gradu Zagrebu. Svojim radom želimo osigurati zdravu i očuvanu prirodu za sve građane te poticati svijest o važnosti zaštite okoliša za naše buduće generacije.

Preuzmite fotografije na ovoj poveznici

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević priznao je, u četvrtak 15.lipnja 2023. kako nema namjeru zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec – Prudinec.

To se događa nakon što je gradonačelnik Tomašević zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec obećavao u dva izborna ciklusa prije ovog, vezivao se lancima za kapije, zabijao zastavu na ‘brdo smeća’.

U tjednu dolaska na Vlast, dao je interview Večernjem listu u kojem je obećao kako će – u ovom mandatu – zatvoriti smetlište.

Udruge okupljene u ‘Inicijativu za Jakuševec’ bave se problemom ovog odlagališta duže od 25 godina.

Udruga ‘Ekologija grada’ cijelo ovo vrijeme intenzivno podizala je svijest u javnosti o tome da se dano obećanje – mora održati zbog zdravlja i kvalitete života skoro trećine stanovnika Zagreba, koji su izloženi zagađenju zraka s odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec.

Iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, upozoravali smo da Vlast ne čini ni koraka da se Jakuševec – kako je bilo obećano – zatvori, nego da su vidljivi pomaci u suprotnom smjeru: proširivanje područja odlagališta na servisnu zonu, netransparentno izdavanje novih dozvola za skladištenje i obradu 250000 tona otpada godišnje na period od sljedećih 10 godina, dovlačenje jedne, druge a sad i treće drobilice smeća. Protupropisnim i neupitno potpuno ilegalnim postupanjem s otpadom ugrožava se zdravlje građana.

Prašina koja se obilno emitira degradira ne samo pluća, nego kako je na našoj tribini otkrio istaknuti zagrebački pulmolog, i krvožilni sustav stanovnika Novog Zagreba. Najugroženija su djeca i stariji građani.

O posljedicama odlaganja organskog otpada izravno na Jakuševec, što se događa tek u zadnjih godinu i pol, nije potrebno trošiti riječi. Patnja kvartova izloženih vjetru sa Jakuševeca time je dostigla novu razinu.

Mišljenja smo da se u Gradu koji ima proračun 2,2 milijarde eura godišnje, promjena programa Europskih fondova ne može postaviti kao apsolutni razlog tome da se odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec ne zatvori.

Poštovani gradonačelniče, stanovnici južnog Zagreba su se i ove noći gušili od smrada i kužne prašine koja zasipa njihove balkone.

Tražimo da se obećanje izvrši, a odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec zatvori u ovom mandatu, prije kojeg ste to obećali građanima koji su Vas – i na račun tog obećanja – izabrali.

U svom godišnjem izvješću Break Free From Plastic rangirao je najveće svjetske zagađivače plastikom.
Coca-Cola Company, PepsiCo i Nestlé rangirani su kao najveći svjetski zagađivači plastikom petu godinu zaredom prema @#breakfreefromplastic Plastic, čije posljednje globalno izvješće o reviziji robnih marki također optužuje iste vodeće zagađivače plastikom za raspirivanje klimatske krize.
Pročitajte tko se sve nalazi na ovoj neslavnoj listi:

https://waste-management-world.com/

U središtu Zagreba, na Cvjetnom trgu, održan je performans kojim su predstavnici WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, upozorili na velik problem zločina protiv prirode. Zločini protiv prirode i okoliša su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, a uključuju krivolov, trovanje, krijumčarenje i nezakonitu trgovinu divljim vrstama. Takvi zločini nanose ogromnu štetu našem planetu i ugrožavaju opstanak mnogih zaštićenih i ugroženih vrsta.

Performansom su željeli skrenuti pozornost na činjenicu da se zločini protiv prirode događaju i u Hrvatskoj, iako se često misli da su to problemi samo dalekih zemalja. Na trgu je bilo iscrtano truplo medvjeda okruženo trakama za upozorenje s natpisom „Zaustavimo zločine protiv prirode!“. Medvjed je simbolizirao sve divlje vrste koje su žrtve takvih zločina, poput surih orlova koji stradavaju od trovanja, bjeloglavih supova koji su na rubu izumiranja ili ptica pjevica i morskih vrsta koje se nezakonito love i trguju.

„Ovim performansom smo htjeli potaknuti građane da se informiraju o problemu zločina protiv prirode i da podrže naše napore u borbi protiv njih. U suradnji s poznatim hrvatskim glumcima i glazbenicima snimili smo tri monodrame koje na emotivan način prikazuju sudbine pojedinih životinja koje su bile izložene krivolovu, trovanju ili krijumčarenju“, rekla je Ivona Stanić iz WWF Adrije. Monodrame su snimljene u interpretaciji Darka Rundeka, Jelene Miholjević i Baby Dooksa, a mogu se pogledati na web stranici WWF-a.

Upravni je sud presudio da Udruga Ekologija grada zajedno s udrugom Eko tišina Jakuševec nije stranka u postupku koji se vodio s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja RH. Kao zainteresirana strana u postupku je sudjelovao i Zagrebački holding.

Prema toj odluci, mrvljenje otpada drobilicama na Jakuševecu, koje je izazvalo dramatičan pad kvaliteta zraka prema nalazima mjerne stanice u Novom Zagrebu – nije opasnost za javno zdravlje. Takva je odluka suda u potpunoj suprotnosti sa izjavama pulmologa koji je tijekom ekološke tribine na Jakuševecu upoozorio na dramatičan porast bolesti pluća i srca izazvanih lebdećim česticama u zraku Novog Zagreba.

Zanimljivo, sud je prethodno odbio dokazni prijedlog za provođenje očevida na deponiju Jakuševec kao i dokazni prijedlog saslušavanja predsjednika udruga.

Kao “šlag na tortu”, sud je odredio tužiteljima da nadoknade zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 1.244,28 Eur/9.375,00 kn u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ova presuda (u privitku) odnosi se na žalbu koju je uložila Udruga Ekologija Grada i Udruga Eko Tišina protiv dozvola za prošlogodišnje proširenje deponija Jakuševec na SOC, Tišinjska 71, gdje skladišti i obrađuje glomazni otpad drobilicama. Dozvole su izdane bez studije utjecaja na okoliš i bez javne rasprave, a pokazalo se da se otpad drobi bez ikakvog prethodnog sortiranja vrijednih sirovina, a štetan utjecaj na okoliš je ogroman jer se prašina i štetne čestice šire na sve strane. Prve obiteljske kuće su udaljene samo pedesetak metara pa je nesumnjiv štetni utjecaj na život i zdravlje ljudi.

Žalba se, između ostaloga, odnosila i na činjenicu da se sukladno posljednjoj odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića na Jakuševec dovozi ukupno 80 tisuća tona građevinskog otpada koji se također drobi na Jakuševcu bez ikakve zaštite utjecaja na okoliš.

Naše je mišljenje da ovakva presuda kao i ponašanje zagrebačkih gradskih vlasti predstavlja izravno kršenje Aarhuške konvencije iz 1998. godine, a koju je Hrvatska ratificirala 2007.

Sukladno Aarhuškoj konvenciji, ekološke udruge, nevladine organizacije i zainteresirana javnost imaju pravo informirati se i sudjelovati u procesima od javnog interesa. Međutim, u svom odgovoru na našu tužbu, Grad Zagreb po svom odvjetničkom uredu kompletno odbacuje pravo udruga da sudjeluju o ovom problemu koja opterećuje veliki broj stanovnika Novog Zagreba.

Dakle, aktualna gradska vlast – stranka ‘Možemo’, koja se i sama pozivala na Aarhušku konvenciju dok su bili u oporbi (kroz svoje sastavnice, ‘Za grad’, ‘Zelena akcija’ i ‘Zagreb je naš’) sada ne priznaje tu istu konvenciju i odbija legitimitet zainteresirane javnosti, ekoloških udruga i nevladinih organizacija.

Stoga pozivamo gradske vlasti da vez obzira na ovu presudu pokaže da stvarno poštuje Aarhušku konvenciju čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Sigurni smo da do kvalitetnih rješenja u gospodarenju otpadom možemo doći samo neposrednom i otvorenom komunikacijom svih zainteresiranih dionika, na dobrobit građana Grada Zagreba.

Nije riječ o malim stvarima, već o nalazima mjernih stanica, mišljenju najpoznatijeg zagrebačkog pulmologa i brizi cijelog južnog dijela Zagreba za zdravlje dišnih puteva i krvožilnog sustava.

Udruga Ekologija grada

Divlja odlagališta otpada, zlostavljanje životinja, ekocid, devastacija prirode, sve to na na našem području ljubitelji prirode odsad mogu javiti putem aplikacije koju su pokrenili Ranger – Čuvari prirode Karlovac.

Trenutno je faza testiranja demo verzije aplikacije “Budi i ti Rendžer čuvar prirode “, a aplikacija je potpuno besplatna, kažu Rangeri.

-Bit će će dobra onoliko koliko je koristimo, i što je najvažnije, koliko reagiramo jer od same prijave nema ništa.

-Ovim putem pozivamo i sve ekološke udruge, prijatelje životinja, udruge za zaštitu prirode, planinare da nam pomognu u testiranju, poručili su.

https://radio-mreznica.hr/ranger-cuvari-prirode-karlovac-imaju-aplikaciju-divlja-odlagalista-zlostavljanje-zivotinja-ekocid-devastacija-prirode/

Svaki djelić prirode je bitan, posebno u urbanim sredinama. Naši mali, urbani zeleni prostori pružaju mrežu povezanih staništa za divlje životinje u gradu. Ono što nazivamo “prirodom u blizini”, uključujući golf terene, male parkove, groblja, prazne parcele, rubove cesta, potoke i zelene pojaseve u susjedstvu, sve to stvara matricu staništa divljih životinja koja podržava stotine vrsta ptica, sisavaca i insekata.

Zajedno, stvaraju funkcionalne ekosustave…

Danas se obilježava Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj promovirati obrasce održive potrošnje i proizvodnje, podržati društveni pomak prema cirkularnosti i podići svijest o tome kako inicijative nultog otpada doprinose napretku Agende održivog razvoja 2030.

Sektor otpada značajno doprinosi trostrukoj planetarnoj krizi klimatskih promjena, biološke raznolikosti i gubitka prirode te zagađenja. Procjenjuje se da čovječanstvo godišnje proizvede oko 2,24 milijarde tona krutog komunalnog otpada, od čega se samo 55 posto zbrinjava u kontroliranim postrojenjima. Svake godine izgubi se ili baci oko 931 milijun tona hrane, a do 14 milijuna tona plastičnog otpada uđe u vodene ekosustave.

Nakon što je prošle godine krenula s prikupljanjem biološkog otpada od velikih gospodarskih korisnika i ugostiteljskih objekata, tvrtka Herculanea će tu uslugu uskoro pružiti i privatnim korisnicima, odnosno kućanstvima. Naime, početkom svibnja počinje podjela 4.000 spremnika za biološki otpad građanima na Verudi Porat, Valdebeku, Velom Vrhu i u Štinjanu.

Glede kamera za kontrolu odlaganja otpada, one su, saznajemo, već postavljene i aktivne na deset pozicija u gradu, a svakako je u planu nastavak postavljanja kamera na dodatnim lokacijama.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem prerasta u francusko-njemački rat, piše Politico.

Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu.

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

”Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka.

No, Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

”Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

Prepuni kontejneri i kante za smeće u velikim dijelovima Pariza i tisuće tona smeća koje nitko ne odvozi na ulicama francuske prijestolnice – rezultat je to štrajka radnika čistoće koji je počeo prije tjedan dana,

Radnici štrajkaju zbog prijedloga vlade Emmanuela Macrona o podizanju dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.

Drugi gradovi, uključujući Nantes, Rennes i Le Havre, također su pogođeni štrajkom.

Recikliranje baterija za električne automobile ključno je za stvaranje ekološki prihvatljivijih vozila, ali ono što se čini očiglednim putem usporavaju problemi poput nedostatka sirovina i koordinacije, piše njemački automobilski magazin Automobilwoche.

Nažalost, rješenje nije blizu, kažu stručnjaci koji krive nedostatak standarda, zbog čega je recikliranje previše komplicirano.

Također kažu da još nema dovoljno odbačenih električnih automobila da bi se osigurale potrebne baterije za ponovnu višekratnu upotrebu.

Prošli tjedan smo posjetili grad i provinciju Potenzu u Italiji. Potenza je primjer dobre prakse i time postala uspješan resilience hub koji u sinergiji provodi prilagodbu na klimatske promjene, održivost i otpornost na rizike od katastrofa.

U okviru procesa uspostavljanja održivosti i prilagodbe klimatskom promjenama vrlo važnu ulogu u procesu zauzima i politika smanjenja rizika od katastrofa.

Cilj posjeta je bio razmjena znanja i iskustva koji su ključni za izgradnju urbane otpornosti. UNDRR Making city resilient inicijativa gradovima i općinama diljem svijeta pruža priliku da uče iz međusobnih iskustava, uspjeha i neuspjeha.

Osijek je proglašen hrvatskim eko gradom jer je među najnaprednijim hrvatskim gradovima na području zaštite okoliša i održivog razvoja, a Osječani su i najmarljiviji u odvajanju otpada – više nego Zagrepčani, Splićani i Riječani.

Osijek ima čak sedamnaest parkova i perivoja, više nego trgova. Također, najljepšim parkom u Hrvatskoj proglašen je upravo secesijski Sakuntalin park, izgrađen 1890. godine.

Na odlagalištu otpada Dolinama u blizini Bjelovara postavlja se oprema za sortiranje i recikliranje. Za opremanje je zadužena tvrtka Tehnix, a vrijednost opreme je 14.750.862,50 kn, dok je cijeli projekt sortirnice vrijedan više od 45 milijuna kuna, od čega 36.820.203,79 kn sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Gradonačelnik Dario Hrebak rekao je da bi svi radovi trebali biti dovršeni do ljeta, kada bi Reciklažni centar trebao početi s probnim radom.

”Ovo je jedna samoodrživa priča koja gospodarenje otpadom podiže na višu razinu, a Bjelovar pretvara u zeleni grad”, istaknuo je Hrebak.

Osim Bjelovara, u projektu sudjeluju i Grad Daruvar te općine Dežanovac, Đulovac, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

U sklopu akcije „Easy as one, two, tree“ ove subote, 4. ožujka, provedena je sadnja stabala na području poluotoka Osejava u Makarskoj. Ovime je zaokružen niz akcija sadnje stabala započet u jesen 2022., čime je najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera u suradnji s partnerima posadila više od tri tisuće stabala diljem Hrvatske.

Za pošumljavanje su zaslužni i gosti Valamara i Imperial Riviere koji su u sklopu akcije “Easy as one, two, tree” imali priliku svojom donacijom sudjelovati u akciji sadnje stabala. Valamar se za svako novo stablo koje je donirao gost obvezao posaditi još jedno, pa je ukupna brojka narasla na više od tri tisuće stabala.

Ovom inicijativnom sadnje drveća se Valamar Riviera pridružila programu CO2MPENSATING BY PLANTING koji je nastao suradnjom Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatskih šuma i HEARTH agencije. Osim poluotoka Osejava, ponovo se zazelenila i Duga Resa u Karlovačkoj županiji, gdje je sadnja odrađena krajem 2022. godine.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će nakon poskupljenja vode koje je stupilo na snagu 1. ožujka, uslijediti novo poskupljenje odvoza otpada za građane Zagreba.
No, već je došlo do poskupljenja odvoza otpada u listopadu 2022. kada je uvedena odluka o odvojenom odlaganju otpada, koja je besmislena i protuzakonita. Građani su sada prisiljeni plaćati višu cijenu za odvoz otpada, a usluga je loša i nepravilna. Razložimo trošak koji prisilno podmiruju građani:
Dakle, ako usporedimo veljaču 2022. i veljaču 2023. računica je ovakva: u gradu Zagrebu prosječno se proizvodi jedan kilogram otpada dnevno (svih vrsta) po stanovniku. U veljači 2022. godine Grad Zagreb je imao cca 390000 korisnika usluge odvoza otpada (pravnih i fizičkih osoba) a prosječan račun za odvoz iznosio je 47,64kn. Za taj iznos u veljači 2022. prosječan korisnik je imao ugovorenu izvršenu uslugu: 8 odvoza MKO-a, 4 odvoza biootpada, 2 odvoza otpadne plastike i 2 odvoz otpadnog papira. Nadalje, u veljači 2023. fiksni dio je iznosio 45kn i ukoliko je iskorištena samo jedna ZG vrećica tjedno najmanje zapremine 10l. Trošak odvoza otpada za taj mjesec koštao je 53kn (poskupljenje cca 11%).
Ako se koristi dvije vrećice tjedno iste zapremine, trošak iznosi 61 kn (poskupljenje od oko 28%). A sad treba uzeti u obzir i broj odvoza te kvalitetu usluge. Jer, u veljači 2023. 96000 korisnika je svedeno na 1 odvoz MKO-a tjedno što nas dovodi do 4 odvoza u mjesecu: biootpad se vozio 2 puta a otpadni papir i plastika 1 puta. Takav odvoz – jednom mjesečno – je od jučer službeni gradonačelnikov prijedlog za SVE korisnike.
Prema tom broju odvoza račun u 2022. bi iznosio 23,82kn, pa dolazimo do toga da poskupljenje u 2023. s jednom vrećicom tjedno najmanje zapremnine iznosi 220%. Tu govorimo o korisnicima sa manjim stanovima. Onima koji imaju velike kuće ili vrlo velike stanove, osnovni paušal za sve od 45 kn se donekle isplati.
Ako uzmemo još u obzir i neredovitost odvoza, plaćanja usluga unaprijed kroz protuzakoniti model vrećica te nemogućnost vođenja zakonski obavezne evidencije odvoza jasno je da je usluga odvoza otpada poskupila – nekoliko stotina procenata, odnosno nekoliko puta! Još je važnije što je usluga katasrofalna i protuzakonita jer korisnici usluge ne mogu dobiti evidenciju odvoza iskazanu na svom računu – što je definirano kao zakonska obaveza, koju je u svojim odgovorima korisnicima priznao ZG Holding.
Zaključno: nova poskupljenja ne dolaze u obzir. Građani ne smiju plaćati nesposobnost gradonačelnika i nemogućnost uspostave sustava gospodarenja otpadom.
Tek kada grad uspostavi sustav, izgradi potrebnu infrastrukturu i građanima isporuči uslugu koju plaćaju kroz račune, kupnju vrećica ali i plaćajući najveći prirez u državi, onda možemo razgovarati o poskupljenju usluge.
Zagrepčani ne duguju gradu ništa, već Grad Zagreb duguje svojim stanovnicima pristojnu i redovnu uslugu odvoza – a ne grad prepun smeća koje znatno utječe na kvalitetu života.
O uspjehu već postojećeg poskupljenja i cijelog režima odvoza otpada uvedenog 1. listopada, svatko može zaključiti dovoljno već pogledom na zagrebačke ulice.

Kuće od blata i slame se vraćaju u Mađarsku kao jeftinija i ekološki prihvatljivija alternativa betonu. Majstor graditelj Janoš Gašpar, koji renovira kuće od zemlje, ne prestaje s radom. Praksi poznatoj kao “sabijanje zemlje” podučava i one koji bi se željeli sami okušati u gradnji.

Slovenija je prošle godine značajno povećala izvoz otpada, za preko 20 posto. Dominiraju otpadna plastika, otpadno gorivo (RDF) te otpadni metali i otpadni metali od obojenih metala. Količina izvezene otpadne plastike porasla je za više od 26 posto, a odredišta su bile azijske zemlje, pokazuje analiza uvoza-izvoza otpada za 2022. godinu.

U nešto manje od 90 posto pristiglih izvoznih deklaracija izvezena je otpadna plastika, gorivo pripremljeno iz otpada (RDF) te otpadni metal i otpadni obojeni metali. Povećan je izvoz starog papira i otpadne plastike, kao i RDF-a i starog željeza – koje uglavnom ide u Tursku.

Europska komisija uputila je Sudu Europske unije predmete protiv Hrvatske, Mađarske i Portugala sa zahtjevom za izricanje financijskih sankcija u skladu s člankom 260. stavkom 3. UFEU-a zbog neprenošenja Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva (EU) 2018/2001) u nacionalno zakonodavstvo. Komisija tako poduzima pravne korake kako bi osigurala razvoj energije iz obnovljivih izvora u cijelom EU-u i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, energetske ovisnosti i visokih cijena.

Države članice bile su obvezne prenijeti tu direktivu do 30. lipnja 2021. Komisija državama članicama pruža stalnu potporu u prenošenju pravila, no Hrvatska, Mađarska i Portugal dosad nisu propisno izvijestili o konkretnom prenošenju svih odredbi Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo. Komisija je u srpnju 2021. poslala službene opomene svim državama članicama. Komisija je u svibnju 2022., nakon procjene mjera za prenošenje o kojima su obavijestile te tri države članice, izdala obrazložena mišljenja u kojima ih poziva da ispune obvezu da na dovoljno jasan i precizan način navedu sve nacionalne mjere na temelju kojih smatraju da je Direktiva prenesena. Hrvatska, Mađarska i Portugal jedine su preostale države članice koje nisu dostavile korelacijsku tablicu ili dokument s objašnjenjima u kojem se navodi kako je prenesena svaka odredba Direktive. Komisija stoga Sudu Europske unije upućuje predmet protiv tih država članica.

Energija iz obnovljivih izvora najvažniji je element europskog zelenog plana i središnja okosnica plana REPowerEU. Kad je riječ o provedbi revidirane Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, Komisija je dosad pokrenula postupke zbog povrede protiv svih 27 država članica zbog neobavješćivanja o mjerama za potpuno prenošenje Direktive do 30. lipnja 2021.

Kontekst

Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, donesenom 2018., pruža se pravni okvir za razvoj energije iz obnovljivih izvora u području električne energije, grijanja i hlađenja te prometa u EU-u tijekom ovog desetljeća. U njoj je postavljen obvezujući cilj EU-a da se do 2030. najmanje 32 % energije dobiva iz obnovljivih izvora i navedene su mjere za osiguravanje isplativosti potpore za energiju iz obnovljivih izvora te pojednostavnjivanje administrativnih postupaka za projekte u području obnovljivih izvora energije. Olakšava se i sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji jer se omogućuje vlastita potrošnja i uspostava zajednica energije iz obnovljivih izvora. Ujedno se utvrđuju posebni ciljevi za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektorima grijanja, hlađenja i prometa do 2030., u kojima razvoj obnovljivih izvora energije napreduje sporije nego u sektoru električne energije. Nadalje, njome su postroženi kriteriji za osiguravanje održivosti bioenergije.

U skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ako predmetna država članica ne postupi u skladu s obrazloženim mišljenjem u roku koji odredi Komisija, ona može uputiti predmet Sudu Europske unije. Osim toga, u skladu s člankom 260. stavkom 3. UFEU-a Komisija može zatražiti od Suda Europske unije da državama članicama koje nisu ispunile svoju obvezu priopćavanja mjera za prenošenje zakonodavne direktive izrekne financijske sankcije.

Iz gradske skupštine stiže sasvim nevjerojatna dokumentacija:
DOKUMENTI
Kao da Deponij Jakuševec već ne “puca po šavovima” a zdravlje građana, kao i kvaliteta zraka i života u obližnjim kvartovima nisu dovoljno narušeni odlukama i postupcima gradske vlasti – po prijedlogu našeg vrlog gradonačelnika Tomašević sada će se na zlosretno odlagalište Prudinec-Jakuševec dovoziti i sav građevinski otpad s područja grada Zagreba. Taj otpad (nekoliko desetaka tisuća tona) će mrviti još jedna, nova drobilica.

Prije godinu dana Grad Zagreb i Tomislav Tomašević su se hvalili izgradnjom postrojenja za skladištenje i obradu otpada na Žitnjaku, koja samo što nije krenula…

A godinu dana nakon, njihova nesposobnost i netransparentnost se nastavljaju dodatnim proširenjem Deponija Jakuševec novim postrojenjima, umjesto zatvaranja – što je Tomislav Tomašević godinama obećavao, peo se na ‘brdo smeća’, zabijao zastavu i vezivao lancima za kapije..

Ne dopustimo da naš Grad bude zagađen, zbog nesposobnosti i neodgovornosti vlasti. Ovim prijedlogom Tomašević se potpuno razotkriva, jer ga ne potpisuju ‘stručnjaci’ ili jedna od njegovih stranki, nego – on sam. Ako ovo prođe, kvaliteta života u južnom dijelu Zagreba dalje će se srozati. Nemojmo dopustiti da se nastavi uništavanje našeg okoliša i zdravlja…#ZagrebZaZdravlje #ZagrebBezDeponija

Pilot-projekt Grada Beča pokrenut prošle godine okuplja stručnjake iz Grada i građane koji zajedničkim snagama rade na realizaciji novih projekata u području zaštite okoliša.

Da glavni grad Austrije veliku važnost pridaje borbi protiv klimatskih promjena, svjedoči i inovativan projekt koji je pokrenut prošle godine. Tada je na inicijativu člana bečkog gradskog poglavarstva za zaštitu okoliša Jürgena Czernohorszkog osnovan Bečki klimatski tim čiji je cilj okupljanje gradskih institucija i građana kako bi zajedničkim snagama dali svoj doprinos borbi protiv globalnog zatopljenja. Protekle su godine odabrana tri od ukupno 23 bečka okruga čiji su stanovnici mogli iznijeti svoje prijedloge mjera za borbu protiv klimatskih promjena, između ostaloga online putem ili poštom. U svrhu informiranja stanovnika održano je oko 40 predavanja, događanja i javnih rasprava.

Odaziv građana iz okruga Margareten, Simmering i Ottakring nadmašio je očekivanja. Zaprimljeno je čak 1.100 prijedloga, a stručno povjerenstvo koje ih je pregledalo proglasilo je 283 prijedloga izvedivim. Zatim je uslijedila faza zajedničkog rada na projektima u radionicama u kojima su sudjelovali stručnjaci iz Grada, tvorci ideja i drugi zainteresirani građani. Ta je faza rezultirala prvim nacrtima projekata, a naposljetku su nastala 102 nacrta. Posljednji korak u procesu bilo je odobrenje žirija koji čine stanovnici. Navedena tri okruga odlučila su se za ukupno 19 projekata u području zaštite klime koje će gradske vlasti provoditi u narednim godinama počevši od 2023.

Hrvatska ima 47 stalno naseljenih otoka, i uz Finsku jedina je članica EU koja ima Zakon o otocima. Sada ima i novi alat za postizanje ujednačenog razvoja svih krajeva Hrvatske – teritorijalni instrument, a u okviru istog za otoke i njihove razvojne potencijalne planira se 150 milijuna eura.

Novi teritorijalni instrument za otoke donosi dodatne financijske poticaje razvoju otoka. Prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, odnosno kako je kazao ministar Šime Erlić:

“U suradnji s Otočnim vijećem razvijen je financijski razvojni instrument koji je posebno prilagođen otocima i koji će im omogućiti da financijski isplaniraju i provedu svoja integrirana ulaganja.”

Ministar Erlić kaže da će se planirana sredstva uložiti u održivost otoka.

To uključuje opremanje otoka suvremenom infrastrukturom kojom će se stvoriti uvjeti života koji s jedne strane, štite otočni ekosustav, a s druge strane, pružaju javne usluge koje su neophodne za svakodnevno funkcioniranje.

Upoznajte osam mladih poduzetnika koji otpad pretvaraju u novac:

Mladi inovaori i poduzetnici diljem svijeta smišljaju nove načine postupanja s otpadom.
Ove tvrtke utiru put novoj generaciji kreativnih rješenja za sveprisutni problem otpada.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao je prošloga tjedna ugovore za provedbu 46 projekata kojima će se sufinancirati aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Riječ je o investicijama vrijednima preko 15 milijuna eura, za koje je Fond jedinicama regionalne i lokalne samouprave osigurao 11 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Većina odobrenih projekata odnosi se na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja te je u okviru istih planirana sadnja oko 33 tisuće sadnica drveća. Ovakve inicijative predviđene su i europskim Zelenim planom odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. godine predviđa sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala diljem Europske unije. Hrvatska se također obvezala dati svoj doprinos sadnjom oko milijun dodatnih stabala godišnje. Kako bi doprinijele ostvarenju tog plana, jedinice regionalne i lokalne samouprave koje su dobile sredstva Fonda moraju registrirati i kartirati svako zasađeno stablo u međunarodnu podatkovnu platformu Europske agencije za okoliš MapMyTree.

U njemačkom gradu Wuppertalu inicijativa „Kružna dolina“ uspostavlja svjetski centar za „kružnu ekonomiju“. To privlači start-upove iz čitavog svijeta i povezuje ih s velikim korporacijama i srednjim kompanijama.

„Knipeks”, porodični biznis iz Wuppertala i start-up iz Koelna „Plastik Fišer” spojila je inicijativa „Kružna dolina” (Circular Valley). Osnovana početkom 2021. godine, brzo je stvorila veliku mrežu korporacija, srednjih kompanija i start-upova sa zajedničkim ciljem stvaranja cirkularnog načina poslovanja, što podrazumijeva ponovnu uporavu materijala i sirovina nakon isteka njihove upotrebe.

Wuppertal će, tako, postati svjetski centar koji mijenja današnji rasipnički način poslovanja i koji proizvodi previše otpada koji ostaje u prirodi.

„Plastik Fišer” želi da ukloni više od 300 tona plastičnog otpada iz azijskih rijeka do kraja godine. Zagađene rijeke je mnogo lakše očistiti nego oceane. Plutajuće barijere koje sakupljaju plastični otpad mogu se lako sastaviti na licu mjesta.

Ovaj lov na plastiku financiraju kompanije i organizacije koje žele iskoristiti svoj budžet namijenjen za održiv razvoj. (Deutche Welle)