Skupština Grada Zagreba na dnevnom redu ima izvješće o ilegalnom odlaganju otpada za 2025, ali 30.000 kubika uklonjenog otpada nije uspjeh, već priznanje poraza sustava

Na 10. sjednici Skupštine Grada Zagreba, zakazanoj za 23. travnja, razmatra se Izvješće o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada, troškovima uklanjanja i mjerama sprječavanja za 2025. godinu. Dok izvješće ističe 30.000 kubnih metara uklonjenog otpada i 4.240 zabilježenih nepravilnosti putem 247 kamera, Udruga Ekologija grada upozorava da ove brojke ne predstavljaju napredak, već dokaz kroničnog neuspjeha prevencije.

Svake godine uklanja se slična ili veća količina otpada, što znači da Grad troši milijune eura poreznih obveznika na reaktivno čišćenje bez stvarnog smanjenja problema. Ključni uzrok je kaos u zagrebačkom sustavu gospodarenja otpadom, posebice nedostatak kapaciteta za građevinski otpad (šuta i zemlja od iskopa), gdje ilegalno odlaganje ostaje racionalna alternativa za dio tržišta.

Otpad ne nestaje, već, nažalost, migrira. Nakon sanacija na lokacijama poput Ježdovca i Peščenice-Žitnjaka, pojavljuje se na obližnjim makadamskim putovima i šumskim rubovima, gdje kamere snimaju istovare u manje od dvije minute, ali bez trenutne intervencije ostaju beskorisne.

Problem prelazi granice Zagreba: zbog nedostatka rješenja u glavnom gradu, Zagrebačka županija suočava se s istim ilegalnim odlagalištima, na koja dolazi upravo zagrebački otpad. Primjer je Velika Gorica, gdje divlje odlagalište Miličević na Kosnici godinama prima građevinski otpad iz Zagreba, ugrožavajući podzemne vode i lokalno stanovništvo.

Prekršajne kazne (samo 729 mjera u 2025.) služe kao “ulaznica u profit” za organizirane počinitelje, dok sustav ostaje “papirnati tigar”.

Predlažemo mjere za koje vjerujemo da bi pridonijele kontroli sadašnje neprihvatljive situacije:

• Kontrola otpada na gradilištima: Obvezno mjerenje otpada i potvrda zbrinjavanja prije građevinske dozvole
• Fizičke barijere: Betonski “New Jersey” blokovi (djelomičan uspjeh u Ježdovcu)
• Konfiskacija vozila: Oduzimanje na licu mjesta za >5 m³ otpada
• Legalno jeftinije: Subvencije obrtnicima + “green points”
• Kriminalizacija: >15 m³ = kazneno djelo (OKP protiv okoliša)

Zagreb ne može nastaviti financirati posljedice kriminala umjesto rješavanja uzroka. Sve dok legalno zbrinjavanje nije brže i jeftinije, migracija otpada će se nastaviti

Udruga poziva zastupnike da odbiju prazne PR statistike i usvoje strateški preokret.
Više informacija na https://www.facebook.com/covjekzaokolis

Za dodatne informacije:

Josip Pavlović, predsjednik
Udruga Ekologija grada
Tel: +385 91 1850 000| E-mail: info@ekologija-grada.hr

Dok su Zagreb i Split, najveći gradovi, dospjeli na rub komunalnog kolapsa, s deponijama Karepovac i
Jakuševec punim do kraja 2026., a dugoročnim projektima Lećevica i Resnik koji kasne godinama a na
kraju će kasniti desetljećima, u Šibeniku se u tišini gradi ono što bi trebala biti hrvatska prekretnica. Grad
dvadeset puta manji od Zagreba i četverostruko manji od Splita pažljivo sklapa sustav kružnog
gospodarenja otpadom, gdje svaki gram otpada dobiva svrhu — ne na deponiji, nego u kružnom ciklusu
materijala i energije.

Zagreb i Split već mjesecima vode medijske kampanje o “neodrživim troškovima” i “nedostatku državne
pomoći”, moleći HEP za otkup goriva iz otpada i Fond za subvencije. Split nema Plan B nakon
Karepovca, koji neće primiti otpad 170.000 Splićana i okolnih općina, dok Lećevica čeka do 2028. s
udvostručenim troškovima i stopom recikliranja od samo 28% — najgorom među velikim gradovima.
Zagreb zatvara Jakuševec zbog nedostataka prostora za odlaganje i bez sustavnog “nasljednika”, a vlasti
održavaju sastanke s ministarstvom tražeći da netko drugo riješi ono što su oni obećavali da će riješiti i što
su dužni riješiti svojim građanima.

Gradonačelnici-obećavatelji, danas prosjaci
Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta koji se prije deset godina kao direktor Lećevice hvalioo završetkom
do 2018., danas kao gradonačelnik moli za alternativne lokacije i 2 milijuna eura iz Fonda — ironija koju
opozicija naziva neradom za koji će građani platiti dvostruko skuplje račune. Zagrebov Tomislav
Tomašević obećavao je Resnik kao rješenje, a danas Jakuševec puca, bez plana B osim vapaja za državnu
intervenciju — desetljeće njegovih lažnih obećanja pretvoreno u komunalnu katastrofu. Ovi “rješavači”
koji su se prodavali kao spasitelji otpada, sada glume žrtve sustava koji su sami uništili svojim
kašnjenjima i nesposobnošću.

Zagreb i Split glume žrtve vlastitih političkih pogrešaka desetljeće i pol. Javni istupi pune su jecaja:
država mora pomoći, HEP otkupiti RDF, graditi energane, Fond financirati još jedan “pilot”. U prijevodu
— “nismo sposobni bez centralizirane infuzije”. Taj mentalitet ovisnosti jednako je opasan kao i
nepostojanje reciklaže. Nakon dvadeset godina rotacija, najveći gradovi ne znaju zbrinuti vlastiti otpad —
to je civilizacijski neuspjeh.

Šibenik: Akcija bez izgovora
U Šibeniku se nitko ne žali. Na CGO Bikarac već funkcionira mehaničko-biološka obrada otpada u gorivo RDF, odlagalište je sanirano, a rade se studije za prvu hrvatsku energanu koja bi otpad i mulj pretvarala u struju za HEP i toplinu za industriju Podi — sufinancirano s 3 milijuna eura iz Fonda, ali lokalno vođeno. Inženjeri, gradske službe i partneri povezuju komunalni sustav, energiju i lokalne resurse. Nema pritisaka na državu- samo rezultati. Šibenik shvaća kružno gospodarstvo kao način poslovanja, ne kao retoričku figuru.

Dok Šibenik gradi budućnost, Zagreb “servisira greške prošlosti”, a Split raspravlja gdje staviti
kompostanu — Karepovac, logistička zona ili “negdje drugdje”. Milijarde kuna europskih fondova
nestaju u administrativnim labirintima. Europa — Beč, Kopenhagen, Švedska — pretvara otpad u 30-35%
energije desetljećima, s filtrima za čisti zrak i uvozom otpada; Hrvatska izvozi i plaća strane.
Vrijeme je da veliki prestanu glumiti nemoćne i uče od Šibenika. Kad taj graad prvi uspostavi puni ciklus
kružnog gospodarstva u Hrvatskoj, to će biti preokret: rješenja nastaju na terenu, ne u kabinetima lažnih
obećavatelja. Istinska ekologija grada ovisi o hrabrosti, ne o proračunu.

Piše: Josip Pavlović

Šibenik i cijela Šibensko-kninska županija danas su lideri u održivom gospodarenju otpadom zahvaljujući Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Bikarac. Ovaj projekt donosi konkretna rješenja za čistiji okoliš, bolju kvalitetu života i održivu budućnost našeg grada i regije!

Bikarac je prvi centar za gospodarenje otpadom u Dalmaciji, pušten u probni rad krajem 2021. godine, a već sada je prepoznat kao primjer kružnog gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Projekt je realiziran u nekoliko faza, uz snažnu podršku Europske unije, Grada Šibenika i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s ukupnom vrijednošću od gotovo 9 milijuna eura.

Što je do sada ostvareno?

• Sanirano je i zatvoreno staro odlagalište otpada, a izgrađena je nova sanitarna ploha po najvišim europskim standardima.
• Uveden je sustav odvojenog prikupljanja otpada za više od 30.000 kućanstava.
• Izgrađene su pretovarne stanice i nabavljena specijalna oprema za učinkovito prikupljanje i obradu otpada.
• U postrojenju za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada godišnje se obrađuje do 50.000 tona otpada, iz kojeg se izdvajaju vrijedne sirovine (papir, plastika, metal, staklo), proizvodi kompost i gorivo iz otpada (SRF) za energane i cementare.

Što slijedi?
Bikarac ide korak dalje! U tijeku je izrada projektne dokumentacije za izgradnju prve hrvatske energane na otpad, kojom će se otpad i mulj pretvarati u električnu i toplinsku energiju. Ova energija koristit će se u industrijskoj zoni Podi, a višak električne energije plasirat će se u HEP-ovu mrežu. Time Bikarac postaje prvi cjeloviti centar kružnog gospodarstva u Hrvatskoj, gdje otpad postaje vrijedan resurs, a emisije stakleničkih plinova znatno se smanjuju.

CGO Bikarac ističe:

“Izgradnja ovakvog postrojenja doprinijet će smanjenju emisija stakleničkih plinova jer su emisije ugljičnog dioksida iz energana 20 puta manje nego kod klasično odloženog otpada na otvorenim odlagalištima. Otpad i mulj koristit će se kao vrijedan resurs za proizvodnju energije

Zašto je Bikarac važan za Šibenik i regiju?

• Rješava dugogodišnji problem zbrinjavanja otpada na održiv i ekološki prihvatljiv način
• Smanjuje broj divljih odlagališta i zagađenje okoliša
• Stvara nova radna mjesta i potiče razvoj zelene industrije
• Osigurava bolju kvalitetu života svim građanima
• Postavlja Šibenik kao primjer drugim gradovima u Hrvatskoj i regiji

Bikarac je najbolji dokaz da je moguće uspostaviti moderan, učinkovit i ekološki sustav gospodarenja otpadom, u skladu s najvišim europskim standardima. Podržimo daljnji razvoj ovog projekta i budimo ponosni na Šibenik kao grad koji misli na svoju budućnost!

OTVORENO PISMO JAVNOSTI

Stop centralizaciji otpada! Monopol u gospodarenju ambalažom prijeti tržištu, okolišu i pravnoj državi

Poštovani građani, mediji, poduzetnici i predstavnici institucija,

Udruga Ekologija grada ovim putem želi upozoriti javnost na ozbiljne nepravilnosti i štetne učinke trenutnog modela gospodarenja ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj, koji se provodi temeljem Pravilnika o ambalaži (NN 137/2023), Uredbe o naknadama u gospodarenju otpadom (NN 137/2024) te s njima povezanih provedbenih akata.

Uvođenjem novog modela upravljanja ambalažnim otpadom – osobito papirom i kartonom – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postao je centralni upravljač svim tokovima ambalažnog otpada. Taj otpad se potom prodaje isključivo jednom otkupljivaču, društvu DS Smith Belišće d.o.o., po cijeni nižoj od aktualne tržišne cijene.

Što to znači u praksi?

• Više od 270 domaćih poduzeća s važećim dozvolama za obradu papira i kartona izbačeno je iz sustava.
• Trgovački lanci i drugi subjekti koji su ulagali u opremu i infrastrukturu za sortiranje otpada više ne smiju raspolagati ambalažnim otpadomkoji sami generiraju.
• Sirovina se preusmjerava jednom otkupljivaču, čime se stvara monopoli ograničava tržišno natjecanje.
• DS Smith preuzima samo 3–4 vrste papiraod preko 50 postojećih klasifikacija, čime se gomila otpad za koji nitko ne odgovara.

Zašto je to važno za sve nas?

Ovakav model ozbiljno krši temeljna pravna i ekonomska načela:

• Ograničava se pravo vlasništvai pravo raspolaganja otpadom bez naknade, što je suprotno Ustavu RH (članci 48. i 50.).
• Ugrožava se sloboda poduzetništva(članak 49. Ustava), jer brojnim legalnim oporabiteljima više nije omogućeno zakonito poslovanje.
• Favorizira se jedan gospodarski subjekt, dok se svi drugi diskriminiraju, što je protivno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja.
• Sustav je neskladan s pravom Europske unije, jer ograničava slobodno kretanje robe i usluga, suprotno člancima  i 56. UFEU-ai Direktivi 94/62/EZ.

Pozivamo javnost da ne šuti.
Ovo nije samo pitanje otpada – ovo je pitanje pravde, ravnopravnosti i zdravog tržišta. Kada se sirovina poput papira, koju mnogi prerađivači mogu iskoristiti, prisilno oduzima bez tržišnih kriterija, svi gubimo: i poduzetnici, i okoliš, i građani.

Ovakva odredba već ima štetne posljedice za gospodarenje otpadom, jer demotivira lokalne samouprave da se bave ovim segmentom zbrinjavanja otpada. Na taj način strada okoliš, jer udio ambalaže koji se ne zbrinjava raste, a dio završava i na divljim odlagalištima koje predstavljaju glavni izvor ugroze okoliša otpadom u Hrvatskoj. Na taj se način, također, ugrožava funkcioniranje tvrtki za gospodarenje otpadom na kojima u velikoj mjeri počiva sustav – jer ispunjenje ciljeva zadanih nacionalnim planom gospodarenja otpadom poprilično kasni.

Zahtijevamo od nadležnih institucija – prvenstveno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – žurne izmjene propisa kako bi se:

• svim registriranim oporabiteljima omogućio ravnopravan pristup sirovini,
• spriječila centralizacija i monopolizacija tržišta,
• uklonile diskriminatorne prakse,
• i osigurala usklađenost s hrvatskim i europskim pravom.

U protivnom, bit ćemo primorani pokrenuti ustavnosudski postupak te obavijestiti Europsku komisiju zbog povrede prava Unije.

Ovo je trenutak da se građani, poduzetnici i institucije ujedine u zaštiti javnog interesa, okoliša i tržišne pravednosti.

Pismo institucijama: Pismo_13_5_2025.pdf

Tri mjeseca nakon što je stupila na snagu nova Uredba o naknadi za gospodarenje otpadom i otpadnom ambalažom, u praksi je jasno: umjesto da uvede red, uredba je proizvela potpuni kaos u sustavu gospodarenja otpadom.

Uredbom još uvijek nisu definirane naknade, što je izazvalo ozbiljne zastoje u sustavima prikupljanja otpada obuhvaćenog ovom regulativom. Posebno zabrinjava činjenica da sustav prikupljanja EE otpada u ovom trenutku de facto ne postoji – reciklažna dvorišta pretrpana su ovim, izuzetno opasnim otpadom zbog prisustva Li-ion baterija koje predstavljaju značajan rizik od samozapaljenja.

Ambalažni papir i karton – premda pod ingerencijom Fonda za zaštitu okoliša i trebao bi se, sukladno uredbi, zbrinjavati bez naknade – i dalje se prikuplja po pravilima koja su na snazi bila prije same uredbe. Državne institucije i jedinice lokalne samouprave i dalje raspisuju natječaje za njegovo zbrinjavanje, ignorirajući važeću regulativu.

Ovlašteni oporabitelji se, unatoč pravnoj nesigurnosti, prijavljuju na natječaje bez jasnih informacija gdje će otpad završiti niti po kojoj cijeni će se obrađivati. Sustav povratne PET ambalaže, koji se trebao proširiti na sva reciklažna dvorišta, ostaje neproširen, bez ikakvih konkretnih strategija, poticaja ili operativne podrške za njegovo provođenje.

Na terenu se iz dana u dan javljaju novi primjeri nefunkcioniranja uredbe. Dobra namjera koja ju je pokrenula trenutno se pretvara u prijetnju cjelokupnom, već ionako krhkom sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Udruga Ekologija grada poziva nadležne institucije da hitno revidiraju i stave izvan snage trenutačnu uredbu sve dok se ne izrade jasne, provedive i sustavno usklađene smjernice koje će stvarno unaprijediti upravljanje otpadom, a ne dodatno potkopavati njegovu održivost.

Za dodatne informacije:

Udruga Ekologija grada
Predsjednik udruge: Josip Pavlović

091 185 0000

Danas je u Zagrebu održana konferencija “Quo Vadis Zagreb”, koja je okupila ključne političke aktere, urbaniste i inovatore kako bi raspravili o strategijama održivog razvoja grada. S obzirom na predstojeće lokalne izbore 2025. godine, konferencija je otvorila važne teme i ponudila vizije za budućnost Zagreba.

Rasprave na panelima: Pogledi i rješenja

Konferencija je obuhvatila četiri panela koji su se fokusirali na ključna pitanja i inovativne prijedloge za budućnost Zagreba.

Rasprava o zbrinjavanju otpada:

Sudionici panela (sa izuzetkom Ivice Lovrića)  podržali su gradnju energane kao ključni dio sveobuhvatnog rješenja za učinkovito upravljanje otpadom, usklađenog s europskim standardima.

Prometna rješenja:

Panelisti su jednoglasno zaključili da je Zagrebu prijeko potrebno unapređenje prometnih rješenja. Posebno su istaknuli važnost gradnje lake željeznice i njezino povezivanje s postojećom željezničkom mrežom, što bi značajno unaprijedilo mobilnost i održivost gradskog prijevoza.

Projekt tunela Medvednica:

Projekt tunela Medvednica izazvao je žestoku raspravu. Davor Bernardić izrazio je zabrinutost da bi projekt mogao dovesti do iseljavanja dijela stanovništva i smanjenja poreznih prihoda, što ga čini neaktualnim za trenutne potrebe Zagreba.

Drugi panel konferencije fokusirao se na budućnost deponija Jakuševec-Prudinec. Poznati inovator i osnivač Dok-Inga, Vjekoslav Majetić, predstavio je svoju tehnologiju uplinjavanja otpada. Ova tehnologija pretvara otpad u plin bogat vodikom, koji se može komercijalizirati, čime se generira prihod. Majetić je predložio da se otpad s odlagališta Prudinec-Jakuševec prerađuje ovim postrojenjem, a dobiveni plin isporučuje Zagrebačkoj toplani, što bi moglo smanjiti troškove grijanja. Naglasio je da ovaj projekt nije spalionica otpada te bi bio prihvatljiv EU standardima.

Treći panel bio je o energiji – tijekom kojeg je Igor Grozdanić istakao da uporaba geotermalne energije te energije dobijene iz otpada u Zagrebu ima potencijal značajnog smanjenja troškova građana za energetske režijske troškove. U raspravi je sudjelovao i predsjednik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mirko Budiša.

Tijekom panela o urbanizmu, predsjednik Hrvatskog inžinjerskog saveza Zdravko Jurčec, predsjednik društva arhitekata Zagrerba Ivan Križić, te član Upravnog vijeća arhitekata Europe doc. Dr. sc. Dubravko Bačić naglasili su da je vrijeme za uzbunu, jer, kako su rekli, ‘Car je gol’, i time je završila konferencija.

U svom završnom izlaganju, iznoseći zaključke konferencije, Tomislav Lukić je  naglasio potrebu za jedinstvom između gradske uprave i opozicije kako bi se podržali razvojni i perspektivni projekti.

“Politika pozicije i opozicije mora biti podrška razvojnim i perspektivnim projektima grada Zagreba,” rekao je Lukić.

Također je iznio viziju Zagreba kao energetskog neovisnog i niskougljičnog grada te naglasio nužnost ubrzane tranzicije u održivo upravljanje otpadom u skladu s EU i nacionalnim ciljevima.

Lukić je istaknuo i važnost povećanja korištenja geotermalne energije u toplinarstvu Zagreba.

Konferencija “Quo Vadis Zagreb” otvorila je značajne teme i omogućila uvid u planove potencijalnih kandidata za predstojeće lokalne izbore, istovremeno naglašavajući važnost održivog upravljanja za budućnost Zagreba. Nažalost, nije se pojavio nitko od predstavnika aktualne gradske vlasti.

Objavljujemo rješenje državnog inspektorata Republike Hrvatske koje dokazuje da se na odlagalištu otpada Prudinec-Jakuševec u 2023. godine prije odrona postupalo nestručno ali i nezakonito

Ovi dokumenti predstavljaju još jedan dokaz i potvrda naših višegodišnjih tvrdnji da se dolaskom nove gradske vlasti na odlagalište Prudinec-Jakuševec postupa nestručno, ali i nezakonito. Naime, da se odlaže otpad koji se prema zakonu i pravilima struke ne smije odlagati, što za posljedicu ima prvenstveno nesnosan smrad i narušenu kvalitetu života na području grada Zagreba, ali je posredno uzrokovalo odrone u studenom i prosincu, koji su završili tragično.

Sada se potvrđuje da se postupalo i suprotno građevinskoj dozvoli, te da su razmjeri postupanja odgovornih ljudi u Gradu zagrebu i u gradskim poduzećima na razini koja bi se očekivala od ozbiljnih kriminalnih organizacija.

Dokument koji objavljujemo dodatno objašnjava zbog čega je Sandra Benčić, predsjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša, odgodila tematsku sjednicu zakazanu za 24. siječnja. Pojavljivanje ovog dokumenta uvelike bi inkriminiralo njene stranačke kolege – prije svega Tomislava Tomaševića, koji je za cijelu situaciju na Jakuševecu najviše i odgovoran.

Nadamo se da će državne institucije, državni inspektorat, ali i državno odvjetništvo, napokon reagirati, i da će se sjetiti kako je zbog znatno manjeg ekološkog incidenta u Osijeku prošle godine hitno sazvan Saborski odbor kojim je predsjedala ista ta Sandra Benčić.

Također kako je uhićena odgovorna osoba tvrtke na čijem se zemljištu dogodio incident, te je podignuta kaznena prijava, a za znatno veći ekološki incident – ovaj u Zagrebu – koji na štetu građana i dalje traje, jer šest mjeseci od odrona sve stoji i dalje kako je bilo i svakodnevno dolazi do daljnjeg zagađenja zraka i tla, i više je osoba ozlijeđenih (neke teže) do dana današnjeg još nitko nije odgovarao već se samo i dalje svi prave kao da se ništa dogodilo nije.

RJEŠENJE PREUZMITE NA OVOME LINKU

Iako su prošla 4 mjeseca od prvog odrona i više od 3 od drugog odrona – koji su neupitno izazvani nestručnim i nezakonitom odlaganjem otpada na odlagalištu Prudinec-Jakuševec, plana sanacije odlagališta nema niti na vidiku. Zagađenje tla, podzemnih voda kao i onečišćenje  zraka i dalje traju na štetu kvalitete života i zdravlja građana.

Budimo realni –  od ove gradske vlasti ne očekujemo puno u rješavanju navedenog problema, jer su isključivo oni problem i izazvali. Ali zabrinjava nas prešutna potpora nadležnih institucija, kao i Sabora Republike Hrvatske.

O državnom inspektoratu ne bismo trošili riječi obzirom da su oni svojim nepostupanjem na odlagalištu otpada Prudinec-Jakuševec u protekle tri godine suučesnici. Najviše nas zapravo zabrinjava Saborski odbor za zaštitu okoliša, obzirom da se tu radi o ljudima koji su prisegnuli da će se u svom radu držati ustava i Zakona te poštovati pravni poredak RH.

Iako je tematska sjednica odbora za zaštitu okoliša hrvatskog Sabora, kojim predsjeda Sandra Benčić, bila zakazana za 24. siječnja, ista nikad nije održana te je vješto odgađana do raspuštanja Državnog Sabora, očito s namjerom da istina oko odlagališta Prudinec-Jakuševec ne izađe na vidjelo.

Još jednom pozivamo gradsku upravu i nadležne institucije da pristupe ovom problemu sa odgovornošću prema građanima zbog kojih i jesu na pozicijama na kojima se nalaze te omoguće građanima Zagreba osnovna Ustavna prava.

Naša pitanja koje smo više puta navodili ostaju:

1. Projekt sanacije odrona: Je li izrađen projekt sanacije odrona na odlagalištu, i ako jest, kada se planira započeti s provedbom? S obzirom na ozbiljne posljedice koje odroni imaju na okoliš i zdravlje građana, smatramo sanaciju neodložnom.
2. Uzroci odrona i sigurnost odlagališta: Je li provedeno vještačenje koje utvrđuje stvarne razloge nastanka odrona? Možemo li biti sigurni da odlagalište nije više podložno daljnjim urušavanjima i drugim incidentima koja bi mogla ugroziti sigurnost i zdravlje građana?
3. Praćenje kvalitete zraka: Provodi li se redovito praćenje kvalitete zraka i onečišćenja na području Odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec? Tražimo transparentno izvještavanje javnosti o situaciji i metodologiji praćenja, kao i rezultatima mjerenja.
4. Plan gospodarenja otpadom: Je li Grad Zagreb izradio Plan gospodarenja otpadom?

U Zagrebu, 11.3.2024.
Udruga ‘Ekologija grada’

‘Reforma’ odlaganja otpada rapidno se pretvorila u krizu s dalekosežnim posljedicama. Sve ono na što smo upozoravali se ostvarilo. I ne samo to, upozorenja udruge ‘Ekologija grada’ postala su Izgleda ‘opće dobro’, svi ih uzimaju zdravo za gotovo, čak i stranke koje su bile dio koalicije koja upravlja Gradom Zagrebom. Sva naša upozorenja i analize izrečena prilikom najave promjena u modelu prikupljanja otpada u veljači 2022. godine su se, nažalost, ostvarila.

Grad je uronio u kaos u kojem otpad preplavljuje ulice, divlja odlagališta bujaju, a financijska stabilnost podružnice ‘Čistoća’ je ozbiljno uzdrmana. Ova dinamika ne samo da utječe na vizualni identitet Zagreba, već i nanosi značajnu financijsku štetu, pri čemu je budućnost razvojnih projekata financiranih iz europskih fondova dovedena u pitanje.

Simptomatično je ali i alarmantno i povećanje prodaje antialergena za 300% i nestašica proizvoda za kontrolu štakora. Ne radi se dakle samo o ljepoti ulica i krajolika nego o zdravstveno ozbiljnoj situaciji koja utječe na kvalitetu života građana – naročito djece..

Uzrok svemu su odluke trenutačne gradske vlasti koje su dovela do ovog stanja. Dokumenti poput zahtjeva za ocjenu zakonitosti, koji je predan od strane Udruge Ekologija grada i koji detaljno analizira i predviđa trenutačne probleme, nalaze se zapostavljeni već dulje od godine dana. Najveća je odgovornost na Visokom upravnom sudu koji očito politički taktizira sa donošenjem odluke koja mora biti više nego jasna.

Sada nije trenutak za političko bodovanje ili samopromociju. Trenutak je da se ozbiljno preispitaju donesene odluke i da se odgovornost prepusti stručnjacima. Potrebna je hitna akcija kako bi se spriječilo daljnje propadanje sustava gospodarenja otpadom i kako bi se Zagreb ponovno vratio na put održivosti i ekološke odgovornosti.

Ujedinimo se u zahtjevu za transparentnim, odgovornim i strateškim pristupom upravljanja otpadom u Zagrebu. Vrijeme je da se kaže ‘dosta’ i da se krene u izgradnju jasnog plana i višegodišnje strategije, jer posljedice lošeg upravljanja otpadom već sada su vidljive i osjetne u životima građana i slikama našeg grada.

Još jedna godina ovakvog ‘upravljanja’ i naš Zagreb će se naći na putu prema dolje bez povratka.

Prilikom gradnje nove zgrade za smještaj gradskih djelatnika naglasak je stavljen na kružno gospodarstvo i smanjenje otpada, a upotreba recikliranog umjesto običnog ima brojne prednosti za okoliš.

Zgrada će dobiti ozelenjenu fasadu i solarne panele na krovu.

Austrijska metropola veliku pažnju posvećuje zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu i u području građevinarstva….

Pri rušenju građevinskih objekata svake godine nastane velika količina građevinske šute i odlomljenog betona koja se djelomično reciklira, no velik dio završi u otpadu. Obradom građevnog otpada nastaje reciklirani agregat koji služi za proizvodnju recikliranog betona. Taj se beton može ponovno upotrijebiti za nove zgrade.

#recycling #recyclingsolutions #sustainability #vienna

Olujno nevrijeme koje je nedavno pogodilo naš Zagreb, još je jednom bacilo svjetlo na neuspjeh gradskog poduzeća u upravljanju otpadom, kako u redovnim uvjetima, tako i u izvanrednim situacijama poput ove. Iznimno smo razočarani što se građanima nije mogla pružiti adekvatna usluga odvoza raznih vrsta otpada koji je nastao kao posljedica oluje. To je samo jedan od mnogih znakova lošeg funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom u našem gradu.

Kao što smo već svjedočili nakon potresa, građani su suočeni s obnovom svojih oštećenih objekata, no nažalost, mnogi se zbog neinformiranosti ili nedostupnosti gradskih poduzeća koja ovu uslugu građanima redovno naplaćuju ali ne izvršavaju na vrijeme i zadovoljavajući način, okreću neprovjerenim tvrtkama i pojedincima koji obećavaju odvoz otpada. Ovi sumnjivi akteri iskorištavaju nefunkcionalan gradski sustav gospodarenja otpadom i nelegalno odlažu otpad u prirodu, poput šuma i poljoprivrednih zemljišta. Situacija je toliko ozbiljna da na gotovo svakom kutu grada možete vidjeti oglase za “čišćenje šupa i tavana”, “odvoz šute i glomaznog otpada” i slično.

Važno je naglasiti da se ovdje ne radi o vrijednim studentima koji pokušavaju zaraditi svoj studentski džeparac, već je riječ o dobro uhodanom ilegalnom biznisu koji nanosi veliku štetu našem okolišu. Broj divljih odlagališta otpada rapidno raste, procjenjuje se da ih na području grada trenutno ima više od 6000, a taj broj iz dana u dan raste.

Internet je prepun informacija o razgranatoj mreži ilegalnog prikupljanja otpada, što dodatno pokazuje da građani nisu dovoljno informirani o pravilnom načinu zbrinjavanja otpada i ovlaštenim tvrtkama koje to rade legalno.

Zbog ovako alarmantne situacije, Udruga “Ekologija grada” ističe da će u narednim mjesecima posvetiti poseban fokus na borbu protiv ovog štetnog i kriminalnog ponašanja. Aktivno ćemo surađivati s nadležnim inspektoratima i državnim odvjetništvom kako bismo podnijeli prijave protiv ovih neodgovornih pojedinaca i tvrtki koje zagađuju našu okolinu.

Pozivamo sve građane da se pridruže našem nastojanju da zaštitimo naš grad od neodgovornog odlaganja otpada i da se informiraju o legalnim opcijama odvoza otpada. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati čistu i očuvanu prirodu za buduće generacije.

O Udruzi “Ekologija grada”

Udruga “Ekologija grada” je neprofitna organizacija posvećena zaštiti okoliša i promicanju održivih praksi u gradu Zagrebu. Svojim radom želimo osigurati zdravu i očuvanu prirodu za sve građane te poticati svijest o važnosti zaštite okoliša za naše buduće generacije.

Preuzmite fotografije na ovoj poveznici

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević priznao je, u četvrtak 15.lipnja 2023. kako nema namjeru zatvoriti odlagalište otpada Jakuševec – Prudinec.

To se događa nakon što je gradonačelnik Tomašević zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec obećavao u dva izborna ciklusa prije ovog, vezivao se lancima za kapije, zabijao zastavu na ‘brdo smeća’.

U tjednu dolaska na Vlast, dao je interview Večernjem listu u kojem je obećao kako će – u ovom mandatu – zatvoriti smetlište.

Udruge okupljene u ‘Inicijativu za Jakuševec’ bave se problemom ovog odlagališta duže od 25 godina.

Udruga ‘Ekologija grada’ cijelo ovo vrijeme intenzivno podizala je svijest u javnosti o tome da se dano obećanje – mora održati zbog zdravlja i kvalitete života skoro trećine stanovnika Zagreba, koji su izloženi zagađenju zraka s odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec.

Iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, upozoravali smo da Vlast ne čini ni koraka da se Jakuševec – kako je bilo obećano – zatvori, nego da su vidljivi pomaci u suprotnom smjeru: proširivanje područja odlagališta na servisnu zonu, netransparentno izdavanje novih dozvola za skladištenje i obradu 250000 tona otpada godišnje na period od sljedećih 10 godina, dovlačenje jedne, druge a sad i treće drobilice smeća. Protupropisnim i neupitno potpuno ilegalnim postupanjem s otpadom ugrožava se zdravlje građana.

Prašina koja se obilno emitira degradira ne samo pluća, nego kako je na našoj tribini otkrio istaknuti zagrebački pulmolog, i krvožilni sustav stanovnika Novog Zagreba. Najugroženija su djeca i stariji građani.

O posljedicama odlaganja organskog otpada izravno na Jakuševec, što se događa tek u zadnjih godinu i pol, nije potrebno trošiti riječi. Patnja kvartova izloženih vjetru sa Jakuševeca time je dostigla novu razinu.

Mišljenja smo da se u Gradu koji ima proračun 2,2 milijarde eura godišnje, promjena programa Europskih fondova ne može postaviti kao apsolutni razlog tome da se odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec ne zatvori.

Poštovani gradonačelniče, stanovnici južnog Zagreba su se i ove noći gušili od smrada i kužne prašine koja zasipa njihove balkone.

Tražimo da se obećanje izvrši, a odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec zatvori u ovom mandatu, prije kojeg ste to obećali građanima koji su Vas – i na račun tog obećanja – izabrali.

U svom godišnjem izvješću Break Free From Plastic rangirao je najveće svjetske zagađivače plastikom.
Coca-Cola Company, PepsiCo i Nestlé rangirani su kao najveći svjetski zagađivači plastikom petu godinu zaredom prema @#breakfreefromplastic Plastic, čije posljednje globalno izvješće o reviziji robnih marki također optužuje iste vodeće zagađivače plastikom za raspirivanje klimatske krize.
Pročitajte tko se sve nalazi na ovoj neslavnoj listi:

https://waste-management-world.com/

U središtu Zagreba, na Cvjetnom trgu, održan je performans kojim su predstavnici WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, upozorili na velik problem zločina protiv prirode. Zločini protiv prirode i okoliša su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala na svijetu, a uključuju krivolov, trovanje, krijumčarenje i nezakonitu trgovinu divljim vrstama. Takvi zločini nanose ogromnu štetu našem planetu i ugrožavaju opstanak mnogih zaštićenih i ugroženih vrsta.

Performansom su željeli skrenuti pozornost na činjenicu da se zločini protiv prirode događaju i u Hrvatskoj, iako se često misli da su to problemi samo dalekih zemalja. Na trgu je bilo iscrtano truplo medvjeda okruženo trakama za upozorenje s natpisom „Zaustavimo zločine protiv prirode!“. Medvjed je simbolizirao sve divlje vrste koje su žrtve takvih zločina, poput surih orlova koji stradavaju od trovanja, bjeloglavih supova koji su na rubu izumiranja ili ptica pjevica i morskih vrsta koje se nezakonito love i trguju.

„Ovim performansom smo htjeli potaknuti građane da se informiraju o problemu zločina protiv prirode i da podrže naše napore u borbi protiv njih. U suradnji s poznatim hrvatskim glumcima i glazbenicima snimili smo tri monodrame koje na emotivan način prikazuju sudbine pojedinih životinja koje su bile izložene krivolovu, trovanju ili krijumčarenju“, rekla je Ivona Stanić iz WWF Adrije. Monodrame su snimljene u interpretaciji Darka Rundeka, Jelene Miholjević i Baby Dooksa, a mogu se pogledati na web stranici WWF-a.

Upravni je sud presudio da Udruga Ekologija grada zajedno s udrugom Eko tišina Jakuševec nije stranka u postupku koji se vodio s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja RH. Kao zainteresirana strana u postupku je sudjelovao i Zagrebački holding.

Prema toj odluci, mrvljenje otpada drobilicama na Jakuševecu, koje je izazvalo dramatičan pad kvaliteta zraka prema nalazima mjerne stanice u Novom Zagrebu – nije opasnost za javno zdravlje. Takva je odluka suda u potpunoj suprotnosti sa izjavama pulmologa koji je tijekom ekološke tribine na Jakuševecu upoozorio na dramatičan porast bolesti pluća i srca izazvanih lebdećim česticama u zraku Novog Zagreba.

Zanimljivo, sud je prethodno odbio dokazni prijedlog za provođenje očevida na deponiju Jakuševec kao i dokazni prijedlog saslušavanja predsjednika udruga.

Kao “šlag na tortu”, sud je odredio tužiteljima da nadoknade zainteresiranoj osobi trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 1.244,28 Eur/9.375,00 kn u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ova presuda (u privitku) odnosi se na žalbu koju je uložila Udruga Ekologija Grada i Udruga Eko Tišina protiv dozvola za prošlogodišnje proširenje deponija Jakuševec na SOC, Tišinjska 71, gdje skladišti i obrađuje glomazni otpad drobilicama. Dozvole su izdane bez studije utjecaja na okoliš i bez javne rasprave, a pokazalo se da se otpad drobi bez ikakvog prethodnog sortiranja vrijednih sirovina, a štetan utjecaj na okoliš je ogroman jer se prašina i štetne čestice šire na sve strane. Prve obiteljske kuće su udaljene samo pedesetak metara pa je nesumnjiv štetni utjecaj na život i zdravlje ljudi.

Žalba se, između ostaloga, odnosila i na činjenicu da se sukladno posljednjoj odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića na Jakuševec dovozi ukupno 80 tisuća tona građevinskog otpada koji se također drobi na Jakuševcu bez ikakve zaštite utjecaja na okoliš.

Naše je mišljenje da ovakva presuda kao i ponašanje zagrebačkih gradskih vlasti predstavlja izravno kršenje Aarhuške konvencije iz 1998. godine, a koju je Hrvatska ratificirala 2007.

Sukladno Aarhuškoj konvenciji, ekološke udruge, nevladine organizacije i zainteresirana javnost imaju pravo informirati se i sudjelovati u procesima od javnog interesa. Međutim, u svom odgovoru na našu tužbu, Grad Zagreb po svom odvjetničkom uredu kompletno odbacuje pravo udruga da sudjeluju o ovom problemu koja opterećuje veliki broj stanovnika Novog Zagreba.

Dakle, aktualna gradska vlast – stranka ‘Možemo’, koja se i sama pozivala na Aarhušku konvenciju dok su bili u oporbi (kroz svoje sastavnice, ‘Za grad’, ‘Zelena akcija’ i ‘Zagreb je naš’) sada ne priznaje tu istu konvenciju i odbija legitimitet zainteresirane javnosti, ekoloških udruga i nevladinih organizacija.

Stoga pozivamo gradske vlasti da vez obzira na ovu presudu pokaže da stvarno poštuje Aarhušku konvenciju čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Sigurni smo da do kvalitetnih rješenja u gospodarenju otpadom možemo doći samo neposrednom i otvorenom komunikacijom svih zainteresiranih dionika, na dobrobit građana Grada Zagreba.

Nije riječ o malim stvarima, već o nalazima mjernih stanica, mišljenju najpoznatijeg zagrebačkog pulmologa i brizi cijelog južnog dijela Zagreba za zdravlje dišnih puteva i krvožilnog sustava.

Udruga Ekologija grada

Divlja odlagališta otpada, zlostavljanje životinja, ekocid, devastacija prirode, sve to na na našem području ljubitelji prirode odsad mogu javiti putem aplikacije koju su pokrenili Ranger – Čuvari prirode Karlovac.

Trenutno je faza testiranja demo verzije aplikacije “Budi i ti Rendžer čuvar prirode “, a aplikacija je potpuno besplatna, kažu Rangeri.

-Bit će će dobra onoliko koliko je koristimo, i što je najvažnije, koliko reagiramo jer od same prijave nema ništa.

-Ovim putem pozivamo i sve ekološke udruge, prijatelje životinja, udruge za zaštitu prirode, planinare da nam pomognu u testiranju, poručili su.

https://radio-mreznica.hr/ranger-cuvari-prirode-karlovac-imaju-aplikaciju-divlja-odlagalista-zlostavljanje-zivotinja-ekocid-devastacija-prirode/

Svaki djelić prirode je bitan, posebno u urbanim sredinama. Naši mali, urbani zeleni prostori pružaju mrežu povezanih staništa za divlje životinje u gradu. Ono što nazivamo “prirodom u blizini”, uključujući golf terene, male parkove, groblja, prazne parcele, rubove cesta, potoke i zelene pojaseve u susjedstvu, sve to stvara matricu staništa divljih životinja koja podržava stotine vrsta ptica, sisavaca i insekata.

Zajedno, stvaraju funkcionalne ekosustave…

Danas se obilježava Međunarodni dan nultog otpada ima za cilj promovirati obrasce održive potrošnje i proizvodnje, podržati društveni pomak prema cirkularnosti i podići svijest o tome kako inicijative nultog otpada doprinose napretku Agende održivog razvoja 2030.

Sektor otpada značajno doprinosi trostrukoj planetarnoj krizi klimatskih promjena, biološke raznolikosti i gubitka prirode te zagađenja. Procjenjuje se da čovječanstvo godišnje proizvede oko 2,24 milijarde tona krutog komunalnog otpada, od čega se samo 55 posto zbrinjava u kontroliranim postrojenjima. Svake godine izgubi se ili baci oko 931 milijun tona hrane, a do 14 milijuna tona plastičnog otpada uđe u vodene ekosustave.

Nakon što je prošle godine krenula s prikupljanjem biološkog otpada od velikih gospodarskih korisnika i ugostiteljskih objekata, tvrtka Herculanea će tu uslugu uskoro pružiti i privatnim korisnicima, odnosno kućanstvima. Naime, početkom svibnja počinje podjela 4.000 spremnika za biološki otpad građanima na Verudi Porat, Valdebeku, Velom Vrhu i u Štinjanu.

Glede kamera za kontrolu odlaganja otpada, one su, saznajemo, već postavljene i aktivne na deset pozicija u gradu, a svakako je u planu nastavak postavljanja kamera na dodatnim lokacijama.

Recikliranje baterija za električne automobile ključno je za stvaranje ekološki prihvatljivijih vozila, ali ono što se čini očiglednim putem usporavaju problemi poput nedostatka sirovina i koordinacije, piše njemački automobilski magazin Automobilwoche.

Nažalost, rješenje nije blizu, kažu stručnjaci koji krive nedostatak standarda, zbog čega je recikliranje previše komplicirano.

Također kažu da još nema dovoljno odbačenih električnih automobila da bi se osigurale potrebne baterije za ponovnu višekratnu upotrebu.

Prošli tjedan smo posjetili grad i provinciju Potenzu u Italiji. Potenza je primjer dobre prakse i time postala uspješan resilience hub koji u sinergiji provodi prilagodbu na klimatske promjene, održivost i otpornost na rizike od katastrofa.

U okviru procesa uspostavljanja održivosti i prilagodbe klimatskom promjenama vrlo važnu ulogu u procesu zauzima i politika smanjenja rizika od katastrofa.

Cilj posjeta je bio razmjena znanja i iskustva koji su ključni za izgradnju urbane otpornosti. UNDRR Making city resilient inicijativa gradovima i općinama diljem svijeta pruža priliku da uče iz međusobnih iskustava, uspjeha i neuspjeha.

Osijek je proglašen hrvatskim eko gradom jer je među najnaprednijim hrvatskim gradovima na području zaštite okoliša i održivog razvoja, a Osječani su i najmarljiviji u odvajanju otpada – više nego Zagrepčani, Splićani i Riječani.

Osijek ima čak sedamnaest parkova i perivoja, više nego trgova. Također, najljepšim parkom u Hrvatskoj proglašen je upravo secesijski Sakuntalin park, izgrađen 1890. godine.

Na odlagalištu otpada Dolinama u blizini Bjelovara postavlja se oprema za sortiranje i recikliranje. Za opremanje je zadužena tvrtka Tehnix, a vrijednost opreme je 14.750.862,50 kn, dok je cijeli projekt sortirnice vrijedan više od 45 milijuna kuna, od čega 36.820.203,79 kn sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Gradonačelnik Dario Hrebak rekao je da bi svi radovi trebali biti dovršeni do ljeta, kada bi Reciklažni centar trebao početi s probnim radom.

”Ovo je jedna samoodrživa priča koja gospodarenje otpadom podiže na višu razinu, a Bjelovar pretvara u zeleni grad”, istaknuo je Hrebak.

Osim Bjelovara, u projektu sudjeluju i Grad Daruvar te općine Dežanovac, Đulovac, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

U sklopu akcije „Easy as one, two, tree“ ove subote, 4. ožujka, provedena je sadnja stabala na području poluotoka Osejava u Makarskoj. Ovime je zaokružen niz akcija sadnje stabala započet u jesen 2022., čime je najveća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera u suradnji s partnerima posadila više od tri tisuće stabala diljem Hrvatske.

Za pošumljavanje su zaslužni i gosti Valamara i Imperial Riviere koji su u sklopu akcije “Easy as one, two, tree” imali priliku svojom donacijom sudjelovati u akciji sadnje stabala. Valamar se za svako novo stablo koje je donirao gost obvezao posaditi još jedno, pa je ukupna brojka narasla na više od tri tisuće stabala.

Ovom inicijativnom sadnje drveća se Valamar Riviera pridružila programu CO2MPENSATING BY PLANTING koji je nastao suradnjom Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatskih šuma i HEARTH agencije. Osim poluotoka Osejava, ponovo se zazelenila i Duga Resa u Karlovačkoj županiji, gdje je sadnja odrađena krajem 2022. godine.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će nakon poskupljenja vode koje je stupilo na snagu 1. ožujka, uslijediti novo poskupljenje odvoza otpada za građane Zagreba.
No, već je došlo do poskupljenja odvoza otpada u listopadu 2022. kada je uvedena odluka o odvojenom odlaganju otpada, koja je besmislena i protuzakonita. Građani su sada prisiljeni plaćati višu cijenu za odvoz otpada, a usluga je loša i nepravilna. Razložimo trošak koji prisilno podmiruju građani:
Dakle, ako usporedimo veljaču 2022. i veljaču 2023. računica je ovakva: u gradu Zagrebu prosječno se proizvodi jedan kilogram otpada dnevno (svih vrsta) po stanovniku. U veljači 2022. godine Grad Zagreb je imao cca 390000 korisnika usluge odvoza otpada (pravnih i fizičkih osoba) a prosječan račun za odvoz iznosio je 47,64kn. Za taj iznos u veljači 2022. prosječan korisnik je imao ugovorenu izvršenu uslugu: 8 odvoza MKO-a, 4 odvoza biootpada, 2 odvoza otpadne plastike i 2 odvoz otpadnog papira. Nadalje, u veljači 2023. fiksni dio je iznosio 45kn i ukoliko je iskorištena samo jedna ZG vrećica tjedno najmanje zapremine 10l. Trošak odvoza otpada za taj mjesec koštao je 53kn (poskupljenje cca 11%).
Ako se koristi dvije vrećice tjedno iste zapremine, trošak iznosi 61 kn (poskupljenje od oko 28%). A sad treba uzeti u obzir i broj odvoza te kvalitetu usluge. Jer, u veljači 2023. 96000 korisnika je svedeno na 1 odvoz MKO-a tjedno što nas dovodi do 4 odvoza u mjesecu: biootpad se vozio 2 puta a otpadni papir i plastika 1 puta. Takav odvoz – jednom mjesečno – je od jučer službeni gradonačelnikov prijedlog za SVE korisnike.
Prema tom broju odvoza račun u 2022. bi iznosio 23,82kn, pa dolazimo do toga da poskupljenje u 2023. s jednom vrećicom tjedno najmanje zapremnine iznosi 220%. Tu govorimo o korisnicima sa manjim stanovima. Onima koji imaju velike kuće ili vrlo velike stanove, osnovni paušal za sve od 45 kn se donekle isplati.
Ako uzmemo još u obzir i neredovitost odvoza, plaćanja usluga unaprijed kroz protuzakoniti model vrećica te nemogućnost vođenja zakonski obavezne evidencije odvoza jasno je da je usluga odvoza otpada poskupila – nekoliko stotina procenata, odnosno nekoliko puta! Još je važnije što je usluga katasrofalna i protuzakonita jer korisnici usluge ne mogu dobiti evidenciju odvoza iskazanu na svom računu – što je definirano kao zakonska obaveza, koju je u svojim odgovorima korisnicima priznao ZG Holding.
Zaključno: nova poskupljenja ne dolaze u obzir. Građani ne smiju plaćati nesposobnost gradonačelnika i nemogućnost uspostave sustava gospodarenja otpadom.
Tek kada grad uspostavi sustav, izgradi potrebnu infrastrukturu i građanima isporuči uslugu koju plaćaju kroz račune, kupnju vrećica ali i plaćajući najveći prirez u državi, onda možemo razgovarati o poskupljenju usluge.
Zagrepčani ne duguju gradu ništa, već Grad Zagreb duguje svojim stanovnicima pristojnu i redovnu uslugu odvoza – a ne grad prepun smeća koje znatno utječe na kvalitetu života.
O uspjehu već postojećeg poskupljenja i cijelog režima odvoza otpada uvedenog 1. listopada, svatko može zaključiti dovoljno već pogledom na zagrebačke ulice.

Slovenija je prošle godine značajno povećala izvoz otpada, za preko 20 posto. Dominiraju otpadna plastika, otpadno gorivo (RDF) te otpadni metali i otpadni metali od obojenih metala. Količina izvezene otpadne plastike porasla je za više od 26 posto, a odredišta su bile azijske zemlje, pokazuje analiza uvoza-izvoza otpada za 2022. godinu.

U nešto manje od 90 posto pristiglih izvoznih deklaracija izvezena je otpadna plastika, gorivo pripremljeno iz otpada (RDF) te otpadni metal i otpadni obojeni metali. Povećan je izvoz starog papira i otpadne plastike, kao i RDF-a i starog željeza – koje uglavnom ide u Tursku.

Europska komisija uputila je Sudu Europske unije predmete protiv Hrvatske, Mađarske i Portugala sa zahtjevom za izricanje financijskih sankcija u skladu s člankom 260. stavkom 3. UFEU-a zbog neprenošenja Direktive EU-a o energiji iz obnovljivih izvora (Direktiva (EU) 2018/2001) u nacionalno zakonodavstvo. Komisija tako poduzima pravne korake kako bi osigurala razvoj energije iz obnovljivih izvora u cijelom EU-u i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, energetske ovisnosti i visokih cijena.

Države članice bile su obvezne prenijeti tu direktivu do 30. lipnja 2021. Komisija državama članicama pruža stalnu potporu u prenošenju pravila, no Hrvatska, Mađarska i Portugal dosad nisu propisno izvijestili o konkretnom prenošenju svih odredbi Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo. Komisija je u srpnju 2021. poslala službene opomene svim državama članicama. Komisija je u svibnju 2022., nakon procjene mjera za prenošenje o kojima su obavijestile te tri države članice, izdala obrazložena mišljenja u kojima ih poziva da ispune obvezu da na dovoljno jasan i precizan način navedu sve nacionalne mjere na temelju kojih smatraju da je Direktiva prenesena. Hrvatska, Mađarska i Portugal jedine su preostale države članice koje nisu dostavile korelacijsku tablicu ili dokument s objašnjenjima u kojem se navodi kako je prenesena svaka odredba Direktive. Komisija stoga Sudu Europske unije upućuje predmet protiv tih država članica.

Energija iz obnovljivih izvora najvažniji je element europskog zelenog plana i središnja okosnica plana REPowerEU. Kad je riječ o provedbi revidirane Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, Komisija je dosad pokrenula postupke zbog povrede protiv svih 27 država članica zbog neobavješćivanja o mjerama za potpuno prenošenje Direktive do 30. lipnja 2021.

Kontekst

Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, donesenom 2018., pruža se pravni okvir za razvoj energije iz obnovljivih izvora u području električne energije, grijanja i hlađenja te prometa u EU-u tijekom ovog desetljeća. U njoj je postavljen obvezujući cilj EU-a da se do 2030. najmanje 32 % energije dobiva iz obnovljivih izvora i navedene su mjere za osiguravanje isplativosti potpore za energiju iz obnovljivih izvora te pojednostavnjivanje administrativnih postupaka za projekte u području obnovljivih izvora energije. Olakšava se i sudjelovanje građana u energetskoj tranziciji jer se omogućuje vlastita potrošnja i uspostava zajednica energije iz obnovljivih izvora. Ujedno se utvrđuju posebni ciljevi za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektorima grijanja, hlađenja i prometa do 2030., u kojima razvoj obnovljivih izvora energije napreduje sporije nego u sektoru električne energije. Nadalje, njome su postroženi kriteriji za osiguravanje održivosti bioenergije.

U skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ako predmetna država članica ne postupi u skladu s obrazloženim mišljenjem u roku koji odredi Komisija, ona može uputiti predmet Sudu Europske unije. Osim toga, u skladu s člankom 260. stavkom 3. UFEU-a Komisija može zatražiti od Suda Europske unije da državama članicama koje nisu ispunile svoju obvezu priopćavanja mjera za prenošenje zakonodavne direktive izrekne financijske sankcije.