Zagreb se ovih dana suočava s potvrđenim izbijanjem virusa zapadnog Nila kod vrana, a virus je već prešao i na ljude. Riječ je o razvoju situacije koji smo najavljivali otkad pratimo problem gradskog otpada i nekontroliranog rasta populacije vrana – i, nažalost, opet se pokazao točnim.

Kronologija potvrđenih slučajeva
Hrvatski veterinarski institut potvrdio je prvi slučaj virusa 27. kolovoza 2026., kod uginule vrane pronađene u zagrebačkom kvartu Zapruđe. Već sutradan, 28. kolovoza, laboratorijski nalazi potvrdili su virus i u još četiri uginule vrane – na Kvaternikovom trgu, u Parku Bartola Kašića, na Savici i u Dubravi (Dubec). Sve testirane ptice bile su pozitivne, što stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta ocjenjuju znakom da je virusna aktivnost na području grada značajno izražena, budući da su lešine pronađene na više različitih, međusobno udaljenih lokacija.

Situacija se u međuvremenu prenijela i na ljude. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 2026. godine zaprimljeno više prijava zaraze virusom zapadnog Nila, s izraženom koncentracijom slučajeva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Dio zaraženih liječi se u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a nekoliko pacijenata je na intenzivnoj njezi. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u međuvremenu je, s obzirom na potvrđenu cirkulaciju virusa u populaciji divljih ptica, obavijestilo građane da uginule ptice više nije potrebno posebno laboratorijski testirati – prisutnost virusa u gradskoj populaciji vrana smatra se utvrđenom.

Zašto ovo nije iznenađenje
Ovakav razvoj situacije nije nepredvidiva anomalija, nego logična posljedica problema koji dugo ističemo: nekontroliranog rasta populacije vrana u gradu, izravno povezanog s dostupnošću hrane iz otpada. Prepuni kontejneri, neredovit odvoz, model prikupljanja otpada bez dovoljnog broja spremnika, otpad ostavljen pored spremnika i ilegalna odlagališta – sve to vranama osigurava stalan i predvidiv izvor hrane. Rezultat je gradska populacija ptica koja se umnožava iznad prirodne ravnoteže.

Vrane su pri tome, biološki, jedan od najučinkovitijih rezervoara virusa zapadnog Nila. Virus se umnožava u njihovoj krvi, komarci ga prenose s ptice na pticu, a istim ubodom komarac ga može prenijeti i na čovjeka. Vrijedi jednostavna, ali ključna jednadžba: više vrana u gradu znači veći rezervoar virusa, a veći rezervoar virusa znači veći rizik za sve nas.

Otpad kao pitanje javnog zdravlja, ne samo čistoće
Zato konstantno ponavljamo istu poruku: upravljanje otpadom u Zagrebu nije samo pitanje urednosti grada, nego pitanje javnog zdravlja. Gradske službe sada, s pravom, pojačano suzbijaju komarce kao prijenosnike virusa – ali ta mjera je reaktivna, ona djeluje tek kada je problem već prisutan. Prava prevencija počinje ranije, urednim i redovitim upravljanjem otpadom koje vranama ne ostavlja razlog za okupljanje i nekontrolirano množenje u gradskim naseljima.

Što učiniti ako pronađete uginule ptice
Ako na istoj lokaciji pronađete dvije ili više uginulih ptica, prijavite ih nadležnim službama:

Higijeničarska služba: 091/330-0574

Ministarstvo poljoprivrede (hitno): 099 439 2507

Lešine ptica ne dirati golim rukama.

Vrijeme je da institucije konačno na sustavan način povežu upravljanje otpadom i javno zdravlje – jer, kako ovi tjedni ponovno pokazuju, radi se o dvije strane istog problema.