Udruga Ekologija grada uputila je danas Hrvatskom saboru, odnosno Odboru za zaštitu okoliša i prirode, zahtjev za hitno institucionalno uključivanje u rješavanje sve ozbiljnijeg problema nekontroliranog širenja divljih odlagališta otpada na području Zagreba i Zagrebačke županije.

U dopisu se upozorava kako se više ne radi o pojedinačnim incidentima, nego o sustavnom i dugotrajnom prelijevanju otpada iz Zagreba prema okolnim područjima, osobito prema Velikoj Gorici, Samoboru, Rugvici i drugim rubnim dijelovima metropolitanskog prostora.

Udruga ističe kako službeni podaci Grada Zagreba potvrđuju ozbiljnost problema – tijekom 2025. godine putem aplikacije e-Redar uklonjeno je više od 6.200 tona otpada uz trošak veći od 4,5 milijuna eura, dok su tisuće nepravilnosti evidentirane videonadzorom. Prema stavu Udruge Ekologija grada, takvi podaci ne predstavljaju uspjeh sustava, nego dokaz da postojeći model gospodarenja otpadom nije uspio spriječiti širenje ilegalnog odlaganja.

Posebno zabrinjava činjenica da se ilegalni otpad odlaže i na osjetljivim područjima poput vodocrpilišta Kosnica, kao i uz naseljena područja Zagrebačke županije, što problem iz komunalne sfere podiže na razinu ozbiljnog okolišnog, sigurnosnog i javnozdravstvenog pitanja.

U dopisu Saboru Udruga Ekologija grada zatražila je sazivanje tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode, uključivanje svih relevantnih institucija te uspostavu snažnijeg sustava nadzora građevinskog otpada, kontrole tokova otpada i učinkovitijeg sankcioniranja ilegalnog odlaganja.

Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović poručio je kako je krajnje vrijeme da se problem počne rješavati sustavno, a ne isključivo kroz sanaciju posljedica o trošku građana.

„Dok god legalni sustav zbrinjavanja otpada nije dovoljno dostupan, nadziran i funkcionalan, ilegalno odlaganje ostat će profitabilna praksa za dio tržišta. Posljedice toga danas osjećaju Zagreb, Zagrebačka županija i lokalne zajednice koje se pretvaraju u zone nekontroliranog odlaganja otpada“, ističu iz Udruge.

Udruga Ekologija grada očekuje hitnu reakciju nadležnih institucija te otvaranje ozbiljne nacionalne rasprave o stanju sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu i njegovom utjecaju na šire područje Zagrebačke županije.

Cijelo pismo Saborskom odboru:

Predmet:Zahtjev za hitno uključivanje Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora u rješavanje katastrofalnog bujanja divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije

Poštovani predsjedniče i članovi Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora,

obraćamo vam se sa zahtjevom za hitno uključivanje Odbora u rješavanje sve ozbiljnijeg problema katastrofalnog bujanja divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba, ali i susjednih jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke županije, osobito Velike Gorice, Samobora i šireg prstena naselja uz administrativne granice Zagreba. Dostupna službena dokumentacija, očitovanja nadležnih tijela i javno objavljeni podaci potvrđuju da se ne radi o nizu izoliranih incidenata, nego o sustavnom i dugotrajnom prelijevanju otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim područjima, pri čemu osobito zabrinjava nekontrolirano kretanje građevinskog i miješanog otpada.

Izvješće Grada Zagreba o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada za 2025. godinu pokazuje da su najveća onečišćenja i pojava divljih deponija zabilježeni upravo na području gradskih četvrti Novi Zagreb zapad, Brezovica, Peščenica – Žitnjak, Sesvete i Stenjevec, dok su na nizu lokacija evidentirane količine otpada veće od 50 kubičnih metara, a na pojedinim lokacijama i višestruko veće. Isto izvješće navodi da je tijekom 2025. putem aplikacije e-Redar prikupljeno 6.202,94 tona otpada uz trošak od 4.511.245,67 eura, da je izrečeno 729 prekršajnih mjera u ukupnom iznosu od 163.200,00 eura te da je putem videonadzora evidentirano 4.240 nepravilnosti, što samo po sebi pokazuje razmjere problema, ali i činjenicu da postojeći model nije uspio spriječiti ponavljanje i širenje protuzakonitog odbacivanja otpada.

Mi, u Udruza Ekologija grada , smatramo nužnim upozoriti da gotovo 30.000 kubika uklonjenog otpada ne predstavlja uspjeh sustava, nego priznanje poraza prevencije, jer Grad iz godine u godinu troši milijune eura poreznih obveznika na reaktivno čišćenje, bez stvarnog smanjenja problema. U istoj objavi istaknuto je da je ključni uzrok kaos u zagrebačkom sustavu gospodarenja otpadom, posebno nedostatak kapaciteta za građevinski otpad, šutu i zemlju od iskopa, zbog čega ilegalno odlaganje za dio tržišta ostaje racionalna i profitabilna alternativa.

Također,  treba istaknuti  da je glavni problem Zagreba i okolice to što Grad Zagreb nije uspostavio funkcionalan sustav zbrinjavanja otpada, osobito za građevinski otpad, pa ilegalna odlaganja nisu posljedica tek pojedinačnih slučajeva, nego sustavnog propusta. Dok god ne postoji dovoljno kapaciteta, učinkovita kontrola na mjestu nastanka i ozbiljan komunalni nadzor, otpad će se i dalje gomilati na novim lokacijama, a trošak sanacije prebacivati na građane.

Posebno zabrinjava činjenica da problem više nije ograničen na Zagreb, nego se jasno prelijeva prema Zagrebačkoj županiji. U očitovanju Grada Velike Gorice upućenom Hrvatskom saboru u vezi ilegalnog odlaganja otpada na području vodocrpilišta Kosnica navodi se da se od 2021. godine, nakon početka obnove Zagreba, intenzivno dovozi otpad na to područje, da su tijekom 2024. i 2025. postavljene kamere i fizičke zapreke, da su kamere razbijane, barijere uklanjane, a napadi na djelatnike zabilježeni, te da najnovije snimke i informacije potvrđuju kako se na navedeno područje i dalje svakodnevno dovozi ilegalni otpad prvenstveno s područja Grada Zagreba. Posebno je alarmantno da se predmetno odlaganje odvija na području vodocrpilišta, odnosno u prostoru od izravne važnosti za zaštitu voda i javnog zdravlja.

Sličan obrazac vidljiv je i na području Pavučnjaka kod Samobora, gdje su tijekom 2025. i 2026. građani, lokalni mediji i nacionalni mediji upozoravali na gomilanje ilegalnog građevinskog otpada na privatnoj parceli uz kuće stanovnika. Prema medijskim izvještajima, otpad se istovaruje usred dana, a golemo ilegalno odlagalište nastajalo je tijekom posljednje dvije i pol godine, što potvrđuje da se otpad iz zagrebačkog sustava prelijeva i na područja Samobora.

U tom smislu treba istaknuti i širi istočni i južni prsten oko Zagreba, uključujući Rugvicu i područja uz prometne koridore, koji zbog logističke dostupnosti i rubnog karaktera predstavljaju posebno rizične zone za ilegalni prijevoz i istovar otpada. Premda su u dostupnoj dokumentaciji detaljnije obrađeni primjeri Kosnice i Pavučnjaka, obrazac naveden u zagrebačkom izvješću ali i medijskom izvještavanju i dojavama građana jasno upućuje da problem zahvaća cjelokupni metropolitanski prostor Zagreba i njegove županijske periferije.

Jedan od ključnih razloga ovakvog stanja jest činjenica da Grad Zagreb nije uspostavio dovoljno snažan sustav kontrole otpada na mjestu njegova nastanka, osobito građevinskog otpada. Grad Velika Gorica u svojem očitovanju izričito navodi da je svojom odlukom o sprječavanju odbacivanja otpada u okoliš propisao i inovativnu mjeru kontrole zbrinjavanja građevinskog otpada, upravo radi praćenja tijeka nastanka, prijevoza i zbrinjavanja takvog otpada. Nasuprot tome, dostupni dokumenti za Grad Zagreb upućuju prije svega na model naknadnog uklanjanja otpada, pojačanih nadzora i sanacija posljedica, bez dovoljno snažnog sustava prethodne kontrole na samim gradilištima i mjestima nastanka otpada.

Ozbiljan problem predstavlja i nedostatak komunalnog reda i učinkovitog nadzora. Izvješće Grada Zagreba pokazuje da se iste ili slične lokacije ponavljaju iz godine u godinu, da se otpad na brojnim lokacijama ponovno pojavljuje i nakon sanacije, te da su za mnoge mikrolokacije morali biti postavljeni videonadzor, dronovi, fizičke zapreke, betonski blokovi i zaštitne ograde kako bi se barem privremeno zaustavilo daljnje odbacivanje otpada. Sama činjenica da je uz 247 kamera i tisuće zabilježenih nepravilnosti i dalje prisutno širenje divljih odlagališta govori da se sustav previše oslanja na bilježenje posljedica, a premalo na sprječavanje uzroka, hitnu intervenciju i učinkovito sankcioniranje organiziranih počinitelja.

Stoga se može zaključiti da je katastrofalno bujanje divljih odlagališta u Zagrebu i okolici isključiva posljedica lošeg sustava zbrinjavanja otpada u Gradu Zagrebu, a posebno nepostojanja funkcionalne infrastrukture i sustava oporabe za građevinski otpad, nedostatka kontrole toka otpada od mjesta nastanka do zbrinjavanja, izostanka snažnijeg komunalnog reda te zakašnjele i nedostatne reakcije nadležnih institucija. Dok god legalno zbrinjavanje otpada nije dovoljno dostupno, brzo, nadzirano i ekonomski razumno, ilegalno odlaganje ostat će profitabilna praksa za dio tržišta, a trošak sanacije i dalje će snositi građani.

Slijedom svega navedenog, predlaže se da Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora hitno poduzme sljedeće:

• sazove tematsku sjednicu o katastrofalnom širenju divljih odlagališta otpada na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije
• pozove predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnog inspektorata, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Velike Gorice, Samobora, Rugvice i drugih pogođenih jedinica lokalne samouprave
• zatraži od Grada Zagreba posebno izvješće o postupanju s građevinskim otpadom, raspoloživim kapacitetima za prihvat i oporabu, nadzoru prijevoza otpada te učinkovitosti postojećih mjera protiv ilegalnog odbacivanja otpada
• zatraži očitovanje zašto Grad Zagreb nije donio snažnije odluke i mehanizme kontrole otpada na mjestu nastanka, osobito građevinskog otpada, po uzoru na jedinice lokalne samouprave koje su uvele dodatne mjere praćenja toka otpada
• inicira zajednički međuinstitucionalni nadzor tokova otpada iz Zagreba prema rubnim i susjednim dijelovima Zagrebačke županije, osobito prema Velikoj Gorici, Samoboru i istočnom prstenu oko grada
• predloži izmjene propisa i lokalnih odluka koje bi omogućile stroži nadzor proizvođača građevinskog otpada, prijevoznika i krajnjih odlagatelja te učinkovitije sankcioniranje pravnih osoba
• preporuči uvođenje obvezne kontrole otpada na gradilištima, potvrde o zbrinjavanju otpada, fizičkih barijera na kritičnim lokacijama, oduzimanja vozila kod težih oblika nezakonitog odlaganja te strožeg kaznenog tretmana za veće količine ilegalno odloženog otpada

Ovaj problem više nije samo komunalno pitanje pojedinih ulica, šuma ili poljskih putova, nego ozbiljan okolišni, sigurnosni i javnozdravstveni problem koji zahvaća cijelo metropolitansko područje Zagreba. Posebno zabrinjava činjenica da se ilegalno odlaganje otpada pojavljuje i u osjetljivim prostorima kao što su vodocrpilišta, poljoprivredna zemljišta, rubna naselja i šumske zone, pri čemu se šteta ne može mjeriti samo kroz trošak sanacije, nego i kroz dugoročnu ugrozu tla, voda, zdravlja ljudi i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Stoga se traži da Odbor iskoristi svoje ovlasti i autoritet kako bi pokrenuo institucionalno rješavanje ovog problema na nacionalnoj razini, utvrdio odgovornost za očite propuste u sustavu gospodarenja otpadom te potaknuo uspostavu učinkovitog modela kontrole, oporabe i zbrinjavanja otpada, s posebnim naglaskom na građevinski otpad na području Grada Zagreba i njegov utjecaj na cijelu Zagrebačku županiju.

S poštovanjem,

Udruga Ekologija grada