Prelog, Koprivnica, Krk i Osijek jedina su četiri grada koja su prošle godine prešli zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i tako zadovoljili EU direktive…
Iako se Hrvatska pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, na kraju 2022. tek smo dosegnuli stopu 46 posto. Napredak je to u odnosu na 2021. u kojoj smo bili na stopi od 43, no veliko kaskanje i zaostatak u odnosu na preuzete obveze i zacrtane ciljeve po kojima smo do kraja 2022. godine već trebali biti na stopi od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je naime ovih dana Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Prema podacima iz Izvješća, u 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 t komunalnog otpada, najviše od 1995. godine kad je krenulo praćenje podataka o komunalnom otpadu. U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %, a ovaj rast u Ministarstvu pripisuju povećanim turističkim prometom koji je isproducirao preko 181 tonu otpada, također najviše ikada.
Najveća ikada je i godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku a iznosila je 474 kg, što se pak objašnjava korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.
Kao što smo naveli, stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 % odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 t. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 %. Time je nastavljen trend rasta, ali dinamika je u zadnje dvije godine usporena što u Ministarstvu, pak, objašnjavaju nečistoćama koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
Gledeuspješnosti gradova u dostizanju zacrtane stope od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, ako ih je čak 80 uspjelo ostvariti veću stopu nego godinu ranije, nema osjetnog napretka jer smo i dalje na tek četiri grada u kojima se odvojeno prikuplja preko polovice otpada.
Prelog i u ovom izvješću drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Tu su još Krk sa ostvarenom stopom od 54,4 posto i Osijek sa 51,2 posto.
Nadomak ciljanom postotku, sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada je i Ludbreg, Čakovec je dostigao 48,3 posto, a Mali Lošinj 47,7 posto. U top 10 najuspješnijih gradova su još Buzet (47,6 posto), Križevci (47,2 posto) i Supetar (46,6 posto). Iznad 40 posto odvojeno prikupljenog otpada još su samo Varaždin (46,3 posto), Labin (44,9 posto), Cres (42,4 posto) i Slavonski Brod (40,8 posto).
Gledamo li količinu odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku, najrevniji su Supetrani sa 767,9 prikupljenih kilograma po stanovniku. U Novalji je, pak, prikupljeno 563 kilograma po stanovniku, u Malom Lošinju 527,5 kilograma, Cresu 474,6 kilograma a u Krku 425,2 kilograma. Među ekološki najosvještenijim Hrvatima su i Rovinjani koji su u prosjeku odvojeno prikupili po 313,1 kilogram otpada, Porečani sa 300,5 kilograma i Rabljani sa 300 kilograma.
Upravo je Rab grad koji je u proteklih godinu dana napravio najveći iskorak – sa 20,5 posto koliko su ostvarili u 2021. skočili su na 39,8 posto odvojeno prikupljenog otpada u 2022. Nakon njih, najveći napredak ostvario je Grad Đurđevac koji je sa 19,2 posto u 2021. skočio na 35,7 posto u prošloj godini, te Rijeka – sa 13,9 posto odvajanje su povećali na 30,2 posto. U top 10 gradova koji su ostvarili najveći napredak na polju odvojenog prikupljanja otpada su još Bakar, Krk, Donji Miholjac, Vrlika, Crikvenica, Zadar i Kastav.