Jedan od temeljnih ciljeva politike održivog razvoja Europske unije je – kružno gospodarstvo, odnosno njegovo uspostavljanje. To je i jedan od prioriteta ovog sastava Europske komisije.

Kako u Hrvatskoj pokrenuti stvari prema razvoju kružnog gospodarstva, napisao je za Poslovni dnevnik poznati novinar i urednik Siniša Malus.

“U Hrvatskoj, međutim, model kružnog razvoja tek treba zaživjeti. Izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoj i Svjetske banke pokazuje da je stopa kružnosti hrvatskog gospodarstva samo 2,7%, što znači da se više od 97% svih materijala koje svake godine trošimo ne vraća u gospodarstvo kao sirovina.

Gospodarenje otpadom, uključujući prikupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje kružnosti u Hrvatskoj te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na okoliš, zdravlje ljudi i emisije stakleničkih plinova.

Danas više od 56% komunalnog otpada završava na 108 aktivnih odlagališta u Hrvatskoj, što je znatno više od prosječne stope odlaganja komunalnog otpada u EU od 23%. Najveći udio u ukupnom otpadu u Hrvatskoj zauzima upravo komunalni otpad; stopa recikliranja komunalnog otpada u 2020. bila je tek 34%, u usporedbi s prosjekom EU koji je 2020. iznosio 48%.

Kad se govori o Hrvatskoj i onome što poduzima država, čini se da će na prvom mjestu u idućem razdoblju biti građevni otpad. Svjetska banka podupire Vladu RH u unaprjeđenju procesa gospodarenja otpadom.

Vlada je odabrala sektor građevnog otpada i otpada od rušenja kao prioritetnu kategoriju otpada za primjenu kružnih načela u gospodarenju otpadom, bez obzira na dobre rezultate u recikliranju ove vrste otpada (u 2020. stopa oporabe građevnog otpada u Hrvatskoj iznosila je 60%, dok je cilj EU za 2020. bio 70%). Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama nastalog građevnog otpada.”, napisao je Malus, a cijeli tekst možete pročitati na ovoj poveznici.